You are here

Iskustva i rezultati hrvatskih gradova u programu URBACT III

Edited on

07 June 2018
Read time: 5 minutes

Predstavnici šest hrvatskih gradova, Nacionalne URBACT točke, Ministarsva graditeljstva i prostornog uređenja kao upravljačkog  tijela te Agencije za regionalni razvoj kao kontrolnog tijela, okupili se u Šibeniku 17. i 18. svibnja kako bi predstavili rezultate dvogodišnjeg rada u URBACT mrežama i podijelili iskustva iz sudjelovanja u europskom programu održivog urbanog razvoja. Što su rekli tom prilikom te preporučuju li sudjelovanje u URBACT-u i drugima, pročitajte u nastavku članka.

Sibenik

Šibenska gradska knjižnica ''Juraj Šižgorić'', sjajan primjer domaće arhitekture, bila je domaćin dvodnevnog okupljanja s kojim je završio provedbeni period URBACT-ovih mreža za planiranje,  u kojima je bilo uključeno čak 9 hrvatskih gradova: Dubrovnik, Koprivnica, Petrinja, Solin, Split, Šibenik, Varaždin, Zadar i Zagreb.

Prvi dan

Prvi dio dvodnevnog skupa posvećen je predstavljanju integriranih akcijskih planova (u nastavku: IAP), strateških dokumenata koji su formalni rezultati provedenih URBACT aktivnosti, a s kojima gradovi planiraju adresirati svoje prioritetne probleme. Što se tiče hrvatskih partnera ti oni obuhvaćaju raznolike segmente i izazove današnjeg urbanog razvoja: od urbane mobilnosti, preko revitalizacije gradskih centara i napuštenih nekretnina, do poticanja digitalne ekonomije. Tijekom dvosatne prezentacije koja je uključivala i dvije panel rasprave koju su moderirali domaći URBACT stručnjaci, Petra Grgasović i Marko Zlonoga, zainteresirana publika saznala je podrobnije o  detaljima izrade lokalnih akcijskih planova.

ŠIBENIK (mreža RetaiLink - PDF icon Download retailink_sibenik.pdf (1.06 MB))

Prvi krug predstavljanja otvorili su domaćini skupa. Petar Mišura predstavio je plan oživljavanja maloprodaje u užem gradskom centru koji je u okviru mreže RetailLink nagrađen prvom nagradom za održivost. Plan predstavlja set realističnih mjera kojima se može utjecati na sezonalnost potražnje za malim dućanima i obrtnicima te tako vratiti poslovnu funkciju povijesnoj gradskoj jezgri. Sljedeći koraci uključuju: izradu zajedničkog kalendara manifestacija; izradu prijedloga tematskih ulica i četvrti u povijesnoj gradskoj jezgri, poticanje otvaranja specijaliziranih radnji (umjetničke galerije, kušaonice, suvenirnice, tihi obrti i sl.); otvaranje međusektorske suradnje (trgovci, ugostitelji, turistička zajednica, on line promocija kupnje u staroj gradskoj jezgri); obuka trgovaca te poboljšanje mobilnosti.

SPLIT (mreža Freight Tails - PDF icon Download freight_tails_split.pdf (519.43 KB))

Andrea Barić predstavila je splitski plan za poboljšanje gradskog teretnog prometa, polazeći od glavnih problema koje muče najveći dalmatinski grad: nedostatak regulacije prijevoza tereta u gradskoj jezgri što uzrokuje manjak slobodnog prostora i zagušenja prometa; slabo korištenje električnih i hibridnih vozila; neodgovarajući organizacijski i infrastrukturni kapaciteti prometnog sustava; nedostatak kvalitetne organizacije dostavnih punktova... predložena rješenja usmjerene su na identificirane probleme, pa se tako u narednom periodu planiraju intervencije u prometnu infrastrukturu (npr. razvoj prometnog čvorišta robnih i teretnih terminala), priprema studijske dokumentacije za razvoj ITS sustava te razvoj sustava parkinga za dostavna vozila (pilot senzori instalirani na 10 teretnih parking mjesta). Posebice je zanimljiva najava osnutka radnog tijela za implementaciju IAP-a, što predstavlja dobar primjer kontinuiteta u primjeni participativne metodologije URBACT-a!

ZAGREB (mreža Smart Impact - PDF icon Download smartimpact_zagreb.pdf (1.5 MB))

Zagrebački IAP, fokusiran na stvaranje sustava za upravljanje gradskim poslovnim procesima, predstavila je Anka Đurić. Plan je nagrađen titulom najbolje prakse u području razvoja organizacije i počiva na uvođenju digitalnih tehnologija za ubrzanje i unaprjeđenje procesa, pokretanje inovativnosti i suradnje, donošenje boljih odluka te pružanje usluga s dodanom vrijednosti. U sklopu izrade IAP-a izrađeno je 11 inicijativa/projekata za razvoj pametnog grada, koji se planiraju financirati iz fondova EU, poput: uključivanja građana i poduzetnika u lokalne inovacijske procese,  unaprjeđenja procesa upravljanja portfeljem usluga Zagrebačkog holdinga ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete.

DUBROVNIK (mreža Techtown - PDF icon Download techtown_dubrovnik.pdf (295.28 KB))

Suočen s učincima jednoobrazne lokalne ekonomije koja počiva isključivo na turističkim djelatnostima, Dubrovnik se okrenuo ispitivanju mogućnosti povećanja potencijala razvoja digitalne ekonomije. Alisa Vlašić iz DURA-e predstavila je dubrovački IAP koji se koncentrirao na aktivnosti u tri glavna sektora (obrazovnom, poslovnom i javnome) s naglaskom na jačanje sinergije turizma i digitalizacije, povećanje kvalitete života i dugoročnu održivost. Zahvaljujući uključivanju svih relevantnih dionika, izrađen je kvalitetan IAP koji je dobio podršku gradskih vlasti te koji će biti proširen, naknadnim uključivanjem i sektora kulture. To je još jedan primjer koji pokazuje korisnost i učinkovitost participativne metodologije URBACT-a i njegovog integriranog pristupa kod planiranja gradskih politika!

 

sibenik

 

VARAŽDIN (mreža MAPS - PDF icon Download maps_varazdin.pdf (3.2 MB))

Goranka Grgić predstavila je varaždinski IAP posvećen revitalizaciji i transformaciji bivše vojarne „Ivan V. Drašković“ u novi gradski pod-centar. Grad se već godinama nosi s izazovom održavanja javnih manifestacija u povijesnom centru te potrebi za otvaranjem novog javnog prostora koji bi mogao zadovoljiti potrebe građana i organizacija civilnog društva. Područje vojarne pokazalo se kao odgovarajuće rješenje za to. S obzirom na to da je bivša vojarna u državnom vlasništvu, započeti su pregovori s Ministarstvom državne imovine oko preuzimanja nekretnine. Nažalost, zbog namjere vraćanja vojne funkcije vojarne, obim područja intervencije smanjen je s 33ha na 4ha. Planirani rok za ispunjenje zadanih ciljeva jest 2023. godina, pri čemu većinu planiranih aktivnosti namjeravaju financirati vlastitim sredstvima.

 

SOLIN (mreža sub>urban - PDF icon Download reinventing_the_fringe_solin.pdf (2.52 MB))

Solinski akcijski plan, nastao u okviru mreže fokusirane na otkrivanje potencijala rubnih dijelova grada (eng. fringe) prezentirala je Marijana Žižić, naglašavajući kontekst nekadašnjeg antičkog grada, kojeg danas obilježavaju: neplanska gradnja (povezana sa značajnim doseljavanjem stanovništva), postojanje vrijedne arheološke zone (baština Salone) te stare, većim djelom zapuštene, industrijske zone koja zauzima atraktivno područje uz more. Posebno se istaknute dvije participativne aktivnosti provedene tijekom trajanja implementacije mreže: intervencije u predmetnom prostoru (npr. sadnja zelenila na plaži Mramorna i oslikavanje pothodnika) te radionica studenata arhitekture i urbanizma s tri fakulteta (Split, Zagreb i Ljubljana). Solin je u okviru svoje mreže nagrađen titulom za najbolje komuniciranje.

DUBROVNIK (mreža 2nd Chance - PDF icon Download 2ndchance_dubrovnik.pdf (1.14 MB))

Drugi dubrovački IAP predstavila je Jelena Brbora iz DURA-e. Fokus njihovog plana, kao i provedenih aktivnosti, bila je izrada prijedloga za revitalizaciju starog ljetnikovca Gučetić-Lazarević u svrhu stvaranja identitetskog prostora zajednice (četvrti Mokošica). U tom pogledu, plan predviđa različite intervencije: od (privremene) upotrebe ljetnikovca prije same obnove do poticanja umrežavanja organizacija civilnog društva i promoviranja participativnih načela upravljanja. Kod definiranja namjene samog prostora, ULG se založio za stvaranje društveno-kulturnog centra, a koja je naknadno proširena i funkcijom memorijalnog centra posvećenog Ruđeru Boškoviću. Idući koraci uključuju izradu projektne dokumentacije za obnovu ljetnikovca, prijava projekta na program Kreativna Europa te organiziranje događaja ''Ljeto 2018. u Gučetiću''.

ŠIBENIK (mreža Vital Cities - PDF icon Download vital_cities_sibenik.pdf (1.09 MB))

Predstavljanje gradskih planova završeno je nastupom Maje Čeko, koja je prezentirala rad Šibenika u okviru mreže posvećene redizajnu javnih prostora u svrhu podizanja razine rekreativnih aktivnosti na području grada te promociji socijalne inkluzije, zdravog i aktivnog život kroz inovativne sportske akcije. Jedna od polaznih pretpostavki bila je ta da su javni prostori područja rekreativnih zona s niskim troškovima održavanja, pa je fokus projektnih aktivnosti bio usmjeren u Park šumu Šubićevac. U izradi IAP-a korištena su različite metode (samoanaliza, deep dive, intervjui, anketiranja građana te redovni sastancima ULG-a) koje su rezultirale i nizom predloženih aktivnosti: postavljanje i uređivanje javne rasvjete u rekreacijskim područjima; izgradnja i uređivanje postojećih trim staza sa spravama za vježbanje na otvorenom; izgradnja i uređivanje biciklističkih staza s naglaskom na brdski biciklizam; izgradnja prostora namijenjenih rekreaciji s kućnim ljubimcima; izgradnja urbanih vrtova; kultiviranje parka te izgradnja i uređenje dječjih igrališta.

Drugi dan

Sutrašnji nastavak programa organiziran je kao radionica primjenjujući metodologiju world caffea, a s ciljem identifikacije potencijalnih procesa i pravila koji bi se mogli unaprijediti tijekom provedbe novih mreža i projekata. Tako je naglasak stavljen na četiri glavna područja: komunikacija i suradnja s partnerskim gradovima u okviru URBACT mreža, financiranje i provedba IAP-a, rad Urbact lokalne grupe (ULG) te institucionalna suradnja nadležnih tijela.

sibenik

Jedan od glavnih zaključaka čitavog događa jest da gradovi imaju kritičan pristup kod izbora URBACT mreže za priključenje i potencijalnih partnera, gdje bi trebali birati mreže sukladno svojih prioritetima. Tako su neka od pitanja na koja gradovi trebaju imati jasan odgovor prije upuštanja u URBACT aktivnosti sljedeća:

a) Koliko provedba projekta planiranog u okviru URBACT mreže doprinijeti strateškim ciljevima grada ili šireg područja (aglomeracije, županije, regije)?

b) Je li izazov koji će se rješavati u okviru IAP-a visoko na ljestvici problema/prioriteta grada (što je više - lakše će se osigurati izvori financiranja)?

c) Postoji li prikladan strateški dokument koji je identificirao potrebu ili mjeru povezanu s temom mreže? Takav "viši" strateški dokument ima zadatak potvrditi kako je neka tema visoko na ljestvici prioriteta grada, dokazati kako su se ključni dionici u fazi  javne rasprave već složili oko pojedine mjere.

d) Može li se planirani IAP izraditi metodologijom koja omogućuje upotrebu istog za financiranje iz EU sredstava?

e) Ima li grad kapaciteta usmjeravati i voditi izradu IAP-a? (tako da to rezultira upotrebljivim dokumentom, a da to ne prepusti isključivo vodećem partneru, ekspertu ili konzultantima)

U konačnici, jednoglasno je zaključeno da je URBACT odličan program transnacionalne suradnje i učenja koji može biti osnova i prvi korak za pripremu veći i značajnijih ulaganja, pa se kao takav preporučuje gradovima za prijavu i sudjelovanje!

Program skupa završio je na vrhu tvrđave Barone s prekrasnim pogledom na Šibenik i nezaobilaznom grupnom fotografijom.

sibenik