You are here

Walk and Roll Cities: transformacija javnog prostora po mjeri čovjeka

Edited on

22 April 2022
Read time: 5 minutes

Upoznajte gradove iz URBACT mreže koji se bave vezom između mobilnosti i javnog prostora u svrhu poticanja razvoja održivih, inkluzivnih, atraktivnih urbanih područja.

Posljednjih nekoliko desetljeća dominantan vid mobilnosti u gradovima bio je automobilski promet. Kretanje i parkiranje sve većeg broja automobila smanjilo je građanima dostupan javni prostor. 

Kako bi prekinuli dominaciju automobila, 2010-ih mnogi su europski gradovi počeli razmatrati ​​nove mjere kako bi građane odvratili od korištenja i držanja automobila na ulicama te podržali druge načine korištenja javnih prostora. Tri aktualne URBACT mreže za akcijsko planiranje bave se sljedećim pitanjima: Space4People fokusira se na upravljanje površinama za parkiranje te kreiranje pješačkih zona; Thriving Streets fokusirana je na ulicu kao javni prostor i njegovo širenje, a RiConnect bavi se vezom između regionalnih i lokalnih aspekata infrastrukture mobilnosti.

Pod nazivom #WalkAndRollCities, ove su tri URBACT mreže gradova odlučile uspostaviti suradnju kako bi istražile vezu između mobilnosti i prijevoza s korištenjem javnog prostora te prikupile primjere dobre prakse progresivnih promjena u gradovima. Njihove zajedničke aktivnosti, koje će trajati do ljeta 2022., uključuju niz od tri seminara, debate te LinkedIn grupu za studije slučaja.

Prvi URBACT #WalkAndRollCities webinar

Prvi webinar u sklopu ove suradnje održan je 29. studenog 2021. Tiago Lopes Farias, izvršni direktor CARRISa – lisabonskog gradskog autobusnog i tramvajskog operatera –  i izvanredni profesor na Instituto Superior Técnico Sveučilišta u Lisabonu, u svom je glavnom izlaganju opisao što poduzima grad Lisabon. Polazna točka bilo im je jačanje snaga na širem gradskom području – koje se proteže na 18 općina i 2,9 milijuna ljudi, od kojih samo pola milijuna živi u samom Lisabonu. To je omogućilo racionalizaciju sustava javnog prijevoza u cijelom širem gradskom području, počevši reformom i uvođenjem novog, integriranog tarifnog modela. Zatim je uslijedilo osnivanje zajedničkog poduzeća za javni prijevoz za cijelo to područje.

Gradovi iz URBACT mreža Space4People, Thriving Streets i RiConnect podijelili su svoja iskustva s jačanjem urbane održivosti gdje se više prostora ustupilo aktivnim načinima kretanja i širenju javnog prostora za pješake. Ovdje donosimo nekoliko zanimljivih primjera predstavljenih na nedavnom webinaru. (U LinkedIn grupi #WalkAndRollCities možete naći više informacija.)

Arad (RO) proveo je pilot projekt pješačkih intervencija na jednom od glavnih gradskih bulevara. Većina je ljudi podržala ideju proširenja prostora za šetnju, uglavnom kao oblik razonode, posebice vikendom ili za toplijeg vremena. Grad je prepoznao važnost izgradnje povjerenja putem aktivne komunikacije s građanima, što su dodatno ojačali time što su ispunili ono što su obećali izvršivši pilot intervencije.

Bielefeld (DE) se usredotočio na upravljanje parkirnim prostorima kako bi se javni prostor vratio ljudima, smanjio parkirni prostor na ulici te promijenili propisi za pristup vozila centru grada. Nakon petomjesečnog prikupljanja ideja uslijedila je petomjesečna faza testiranja tijekom koje su se prikupile povratne informacije o pilot projektima. Proces će završiti četveromjesečnom fazom evaluacije te donošenjem konačne odluke. 

Nova Gorica (SI) imala je za cilj restrukturiranje trga u povijesnoj jezgri grada uklanjanjem parkirnih mjesta te postavljanjem pop-up kioska kako bi se potakle javne aktivnosti – kao što je prikazano na fotografiji. Detaljan uvid u problematiku prostora postao je moguć tek kada se nakon razdoblja definiranja vizije krenulo s konkretnom akcijom, čime je ideja postala vidljiva građanima. Pilot intervencija izazvala je žestoke rasprave među građanima,  što je dovelo do daljnjih izmjena u planu.             

  

Nova Gorica: uklanjanje automobila, postavljanje kioska

 Antwerpen (BE) je želio potaknuti promjene u perifernom dijelu grada gdje raste udio mlađih ljudi koji preferiraju bicikle umjesto automobila. Međutim, privremene instalacije, koje su za cilj imale stvoriti više prostora za pješake te usporiti automobilski promet, nisu bile dobro pripremljene niti se o njima dovoljno raspravljalo. Grad je iz ovog neuspjelog eksperimenta puno naučio: kako pripremiti privremene zahvate, što sve treba uzeti u obzir te koliko je važno da gradski djelatnici imaju dovoljno sredstava da to sve organiziraju i građane potpuno uključe u raspravu.

Šire metropolitansko područje Pariza (FR) nastoji smanjiti promet na državnoj cesti s četiri trake koja prolazi kroz središte općine na periferiji grada. Pokušaji da se cestu pretvori u lokalnu stvaranjem novih pješačkih prijelaza i zelenih površina će, nadamo se, motivirati privatne aktere da ulažu u izgradnju stambenih jedinica te potaknuti regeneraciju objekata baštine. Za uspjeh ideje od presudne je važnosti koordinacija između različitih razina vlasti.

Gradsko poduzeće Transport for Greater Manchester (UK) planira slične intervencije u perifernom centru šireg metropolitanskog područja Manchestera. Cilj je 'humanizirati' izlaz s autoceste tako da se tamo izgrade bolji pješački prijelazi i urede ulice za potrebe svih građana te uvede kvalitetna autobusna usluga. U Manchesteru se nadaju da će to dovesti do dugoročnijih promjena u mobilnosti lokalnog stanovništva.

A onda je izbio COVID

Sve te inicijative u gradovima URBACT mreže započele su prije nekoliko godina, a onda je iznenada u ožujku 2020. izbio COVID-19. Hitno uvedene mjere izolacije u prvim mjesecima donijele su dramatične promjene koje gradskim vlastima ranije nisu bile ni na kraj pameti: ogromno smanjenje uporabe automobila praćeno puno intenzivnijim korištenjem javnih prostora. U nekim slučajevima, prostor koji su izvorno koristili automobili bio je čak 'ukraden' u svrhu provođenja nekih privremenih mjera.

Nekoliko mjeseci kasnije, međutim, dogodio se vrlo nesretan obrat: upotreba automobila ponovno se povećala, a u mnogim je gradovima dosegnula i razinu višu od one prije pandemije – pogotovo zbog toga što su ljudi nastavili izbjegavati javni prijevoz. Kao rezultat toga, rastao je pritisak da se ukinu novouvedene mjere koje u gradovima favoriziraju pješačenje i vožnju biciklom. Gradovi se sada suočavaju s dilemom kako reagirati na bijes vozača uvažavajući istovremeno (često ne tako dobro artikulirano) mišljenje pješaka i biciklista koji su bili zadovoljni time što im se javni prostor proširio.

   

U Budimpešti se jednu od novouređenih biciklističkih staza moralo preusmjeriti na pločnik kako bi se vozačima djelomično vratila njihova traka.

Claus Köllinger, vodeći stručnjak mreže Space4People, rekao je za URBACT #WalkAndRollCities webinar: “Ako se u centrima gradova ništa ne promijeni, zbog sve veće upotrebe automobila, može doći do depopulacije te uništavanja maloprodaje. Postoje mnoge alternative za budućnost središnjih dijelova grada, kao što su npr. Disneyland, veliki gastro barovi, zabavni centri ili pak neka dobra kombinacija različitih funkcija. Potrebne su nam mudre intervencije za ostvarivanje ove posljednje opcije, a preduvjet tome ograničavanje je pristupa automobila središnjim dijelovima grada.”

Pozitivne vizije mobilnosti i upotrebe javnog prostora u post-pandemijskom gradu

Tijekom webinara iznesene su važne ideje o viziji post-pandemijskog grada. Kao što je rekao Béla Kézy, vodeći stručnjak mreže Thriving Streets: “Pojam mobilnost, tj. koliko daleko možete stići u određenom vremenskom razdoblju – treba zamijeniti pojmom pristup, tj. čemu sve možete pristupiti u određenom vremenu. Ideja 'petnaestominutnog grada' za cilj ima osigurati pristup umjesto (ili pored) mobilnosti, za što je potrebna blizina, raznolikost, gustoća, sveprisutnost.”

Ne postoje standardna rješenja za transformaciju postojećih četvrti prema ovim načelima; uvijek se najprije mora proučiti i razumjeti konkretne potrebe ljudi. Možda bi bilo dobro ublažiti stroge propise o namjeni u prostornim planovima – pa primjerice dopustiti otvaranje kafića u stambenom području – te prepustiti prostore funkcijama zajednice – npr. otvaranje postojećih javnih zgrada u večernjim satima te izgradnja novih zajedničkih prostorija gdje god je to moguće.   

Roland Krebs, vodeći stručnjak RiConnect mreže, naglasio je potrebu za integriranim rješenjima. Rekao je: “Na staru infrastrukturu, koja je nekada bila u središtu aktivnosti, nadodano je previše novih slojeva, što je potpuno promijenilo prijašnji značaj tog prostora, učinivši te lokacije perifernim i tranzitnim. S vremenom tranzitna mjesta postaju monofunkcionalna, gube identitet i ljudski razmjer. Zadatak nam je tu raniju infrastrukturu prenamijeniti u nove svrhe, putem intenzifikacije i regeneracije urbanih prostora, ostvarujući time više mješovitih funkcija od same funkcije sjecišta različitih modusa mobilnosti. U perifernim područjima za sve je to potrebna uska suradnja više razina vlasti.”

U svom glavnom izlaganju Tiago Lopes Farias osvrnuo se na pitanje kako iskoristiti zamah promjena potaknutih pandemijom koje su za cilj imale smanjiti dominaciju mobilnosti koja se temelji na automobilskom prometu i njegovom korištenju javnog prostora te pozvao na razmatranje ovih aspekata:

1. Potrebe kupaca i obrasci mobilnosti promijenit će se zbog rada od kuće, e-trgovine, sve većih očekivanja kupaca zbog ubrzane digitalizacije, zbog sve veće usmjerenosti na 'lokalno' (15-minutni grad) te pitanja sigurnosti.

2. Na polju mobilnosti javljaju se novi igrači, izgradit će se inovativan i dinamičan ekosustav koji se temelji na sve elektrificiranijim, zajedničkim tehnologijama. Sve navedeno zahtijeva prostor i postavlja izazov kako sve to povezati.

3. Sve navedeno dovodi do oskudice prostora: kako bolje upravljati urbanim prostorom i uslugama mobilnosti u cilju sve veće održivosti gradova? Gdje u gradu postaviti stalak za dijeljenje bicikala te stalak za e-romobile unutar istog fizičkog prostora? Kome dati parkirno mjesto: stanovnicima, posjetiteljima koji ostaju na duži rok, tvrtkama kojima je to mjesto potrebno za utovar robe? No prvo se moraju postaviti druga pitanja: služi li taj prostor za parkiranje ili pak za autobusnu traku ili pješake...?

4. Uza sve to, raste pritisak da smanjimo naš ugljični otisak. U Lisabonu će autobusni vozni park imati nultu stopu emisije do 2040. godine, prvih 15 električnih autobusa već je u pogonu, ali moraju se izmijeniti i autobusni depoi…

Tiago Lopes Farias također je istaknuo: ”Moramo se promijeniti, prilagoditi način na koji živimo, planiramo, upravljamo svojim životima. To znači da se obrasci mobilnosti također moraju promijeniti, ali se treba pobrinuti da javni prijevoz ostane okosnica urbane mobilnosti te da gradovi ostanu središta urbanih područja.”

Ozbiljne prepreke koje ugrožavaju promjene u cilju održivosti

Prvi URBACT Walk And Roll Cities webinar završio je s naglaskom na potrebi da se poveže promjene u mobilnosti s upotrebom javnih prostora. Javni sektor mora imati vodeću ulogu koja će se temeljiti na suradnji općina u širem gradskom području u partnerstvu s privatnim akterima aktivno se pri tom savjetujući s građanima.

Nije, međutim, nimalo lako postići zamišljene promjene. U mnogim gradovima već postoje naznake nadolazećih mjera štednje, što bi imalo velik utjecaj na gradske usluge, prvenstveno na javni prijevoz. Ako prva iduća odluka mora biti o tome koju liniju zatvoriti ili kako uštedjeti sredstva redukcijom voznog reda, malo će prostora ostati za inovativne ideje o budućnosti.

Svi materijali s prvog webinara bit će dostupni u URBACT Walk And Roll Cities LinkedIn grupi, koja je otvorena svima. Priključite joj se kako biste se informirali o Walk And Roll Cities mreži te joj dali svoj doprinos inovativnim idejama za unaprijeđivanje mobilnosti i javnog prostora u gradovima diljem Europske Unije.

PowerPoint prezentaciju  također možete preuzeti na web stranici događaja.

Autor: Ivan Tosics

Prijevod: Iva Mandekić