You are here

URBACT priče o promjeni - gradska jezgra za sve sezone

Edited on

16 December 2019
Read time: 2 minutes

Stara jezgra grada Šibenika nije poznata kao mjesto za dobar šoping, a potražnja jako varira između živih ljetnih i pustih zimskih mjeseci. Da bi se to uravnotežilo, Grad Šibenik uključio se u program URBACT, ne bi li marketinškim i kulturnim aktivnostima oživio stari dio grada.

RetaiLink1

Glavni podaci

  • Lokacija: Šibenik (Hrvatska)
  • Broj stanovnika: 34,301
  • URBACT mreža: RetaiLink
  • Više informacija: http://urbact.eu/retailink

Skoro da je nemoguće zamisliti da grad lijep poput Šibenika ima ikakvih poteškoća da kupce privuče u šoping u svom centru. Njegovu veliku staru jezgru čini mnoštvo prekrasnih srednjovjekovnih i renesansnih zgrada smještenih na hrvatskoj obali Jadrana. Grad nema jednu, već dvije lokacije koje se nalaze na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, jednu više i od New Yorka. Radi se o jedinstvenoj renesansnoj katedrali Sv. Jakova te o vrlo neobičnoj utvrdi Sv. Nikole iz 16. stoljeća.

Ipak, Šibenik je u mnogome žrtva svog vlastitog uspjeha. Umjesto aluminijske i čelične industrije, glavni poslodavac sada je turizam, a kao rezultat toga trgovine u starom dijelu grada, pritisnute svim problemima koje donose online trgovina i izvangradski trgovinski centri, postale su previše ovisne o njemu. “U opasnosti smo da nas zadesi sudbina drugih obalnih gradova Hrvatske, no ovdje još uvijek ima ljudi koji žive u centru grada. Centar kod nas nema samo turističku, nego i administrativnu i poslovnu funkciju, a želimo da tako i ostane”, kaže Petar Mišura, pročelnik Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj u Gradu Šibeniku. Stoga je Grad posegnuo za međunarodnom pomoći izvan svog lokalnog konteksta i pridružio se RetaiLink mreži.

Novi odnos: javno i privatno

Za gospodina Mišuru pravi je trijumf bilo osnivanje URBACT lokalne grupe - grupe lokalnih dionika kojima je cilj definirati aktivnosti i potaknuti maloprodajni sektor. Kristijan Domdjoni, predstavnik Udruge poduzetnika stare gradske jezgre, postao je koordinator URBACT lokalne grupe i pomogao u dobivanju lokalne podrške. “Naše je društvo nekad bilo komunističko i naša je vlast oduvijek imala pristup odozgo prema dolje pa se stoga nalazimo u situaciji gdje naši trgovci s gradskom upravom nemaju izgrađen neformalan odnos. Bilo je sumnji, bilo ih je teško uvjeriti da surađuju s nama”, kaže Mišura.

Na prvom sastanku grupe jasno se vidjelo da lokalna samouprava i trgovačka zajednica imaju sasvim različita gledišta. “Vlasnici trgovina žalili su se na nedovoljan broj parkirnih mjesta, i ne samo na to da ih nema dovoljno, nego i da su skupa. I dok su oni inzistirali na infrastrukturi, mi smo inzistirali na marketinškom pristupu uz korištenje društvenih mreža, Instagrama i promotivnih web stranica”, navodi Mišura.

RetaiLink2

Bolja infrastruktura, pristup centru... i identitet

Vrlo je neobično za lokalnu samoupravu da se uključi u pomaganje maloprodajnog sektora u Hrvatskoj – ona se obično ograničava na bavljenje infrastukturnim problemima: mostovima, zgradama, itd. Uspjeh URBACT lokalne grupe sastoji se od toga što je pokrenut dijalog između gradske uprave i trgovačke zajednice. “S vremenom su promijenili svoje mišljenje, ali i mi smo promijenili svoje”, kaže g. Mišura. Jedan od ishoda URBACT programa u Šibeniku bila je podrška prijedlogu – odobrenom, ali još ne i provedenom – za izgradnju parkinga ispod glavnog gradskog trga te istovremeno olakšavanje pristupa dijelovima stare gradske jezgre. Zbog toga što u Šibeniku ima toliko uličica i stepenica u kojima se posjetitelji trebaju snaći, putokazi i oznake bili su nešto oko čega je rastao konsenzus jer je to bilo shvaćeno kao način da se staroj jezgri grada olakša pristup te da identitet.

            “S vremenom su promijenili svoje mišljenje, ali i mi smo promijenili svoje.” Petar Mišura

Gradsko vijeće je pak kroz URBACT proces od maloprodajnog sektora uspjelo dobiti podršku. Kao što stoji u njihovom integriranom akcijskom planu, “napori lokalne grupe trebali bi također dovesti do jačih marketinških aktivnosti, promovirajući doživljaj kupovine u staroj jezgri grada putem online alata, mobilnih aplikacija, organizacijom prodajnih i raznih drugih događanja kojima bi se boravak u starom gradu produžio na cijelu godinu, a ne samo u ljetnim razdobljima.” Programi obuke i radionice koje su održali Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora te Veleučilište u Šibeniku organizirani su kako bi mali trgovci unaprijedili svoju brigu o klijentima i istraživanju tržišta.

U sklopu svoje opsežne analize problema malih trgovaca u starom gradu, članovi URBACT lokalne grupe razgovarali su s nekoliko stanovnika centra grada, jedan od kojih je i Želimir Mikulić, profesor na Veleučilištu. On problem malih trgovaca u staroj jezgri razlaže ovako: “Danas ljudi šoping centre posjećuju da bi tamo potrošili vrijeme, a ne novac. Kad centar grada uspije pružiti dobru kulturnu i zabavnu ponudu uz dobru prodajnu ponudu, ponovo će privući ljude.”