Suradnja s civilnim sektorom kao smjernica za novo upravljanje gradom

Turizam utječe na sve, pa tako i na dubrovačko civilno društvo. Upravo se zbog masivnosti turizma koju je Dubrovnik proživljavao proteklog desetljeća, kaže Petra Marčinko, koordinatorica lokalnih dionika projekta Active NGOs, civilno društvo suočavalo primarno s problemima nedostatka (adekvatnog) prostora za rad i djelovanje. Stoga je za Dubrovnik, grad partner na URBACT-ovom projektu Active NGOs na kojem su sudjelovali gradovi Siracusa, Brighton i Hove, Santa Pola i Espoo, s Rigom kao glavnim primjerom dobre prakse, ovo bio izrazito koristan projekt.

NGO House u Rigi otvoren je 2013. godine u skladu sa željama stanovnika i dionika civilnog društva s ciljem pružanja podrške nevladinim udrugama i podizanja svijesti građana o lokalnim pitanjima. NGO House pruža podršku nevladinim udrugama u vidu jačanja kapaciteta, razmjene informacija, iskustva i najboljih praksi, umrežavanja i edukacije, a promiče društvenu integraciju, inkluziju i sudjelovanje građana. Mreža za prijenos znanja Active NGOs je za osnovni cilj imala poboljšanje kapaciteta udruga civilnog društva te Grada Dubrovnika za daljnji razvoj društveno-kulturnih centara kako bi oni mogli biti uspješna i otvorena mjesta za lokalnu zajednicu i njihove potrebe. Dubrovačka ULG skupina sastojala se od klastera koji su okupljeni u Centru za mlade (11 udruga) i Platformi za Lazarete (5 udruga) te predstavnika Grada Dubrovnika - primarno gradskog poduzeća Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovačkih ljetnih igara, Upravnog odjela za kulturu i baštinu, Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo te Dubrovačke razvojne agencije DURA koja je bila i nositelj projekta na lokalnoj razini, kako je pojasnila Marčinko. Riječ je, dakle, o 30-ak članova ULG skupine, koji su sudjelovali raznim intenzitetima u radu grupe, sukladno svojim obvezama te temama koje je grupa prolazila.

Usvojena brojna znanja

Tako Marčinko ističe da je projekt Active NGOs pomogao u „prijenosu znanja drugih partnera i stručnjaka o tome kako poboljšati rad Platforme za Lazarete i organizacija okupljenih u Centru za mlade u daljnjem razvoju njihovih centara, ali i samoj komunikaciji među ta dva centra koja je rezultirala na kraju i s nekoliko zajedničkih programa, okruglih stolova, napisanih projekata i planiranjem buduće razmjene programa“. Kao posebnost projekta ističe i mogućnost kontinuiranih i konstruktivnih sastanaka na lokalnoj razini, koji su dodatno otvorili pitanje suradnje te otvorenu komunikaciju javnih i civilnih aktera Dubrovnika. Projekt je sudionicima potvrdio i da je Dubrovnik u smislu razvoja lokalne kulturne i civilne politike po pitanjima sudioničkog upravljanja, javno-civilnih partnerstava i razvoja ovakvih prostora kulture i društvenosti, u korak s europskim trendovima. Maloj sredini poput Dubrovnika ponekad je teško izaći iz okvira koji su postavljeni u posljednjih nekoliko desetljeća djelovanja civilnog sektora, a upravo razmjenom ideja i proučavanja primjera iz zemalja partnera moguće je dobiti novi zamah u radu.

Osim kontinuirane komunikacije koja se odvijala u sklopu projekta, na lokalnoj razini organizirane su i tri edukacijske aktivnosti, radionica PR-a i marketinga, strateško planiranje za Centar za mlade čiji su rezultati podloga za njihov prvi Strateški plan 2021-2023, te edukacijski ciklus leadershipa i razvoja tima u organizacijama civilnog društva. Primjerice, u lipnju 2020. uspješno je održana online radionica na temu odnosa s javnošću i komunikacijskog marketinga. Platforma Lazareti odlučila je poraditi na komunikacijskom marketingu kako bi udruge kao dio platforme promovirale zajedničke projekte, povezali se i razmijenili publike te promovirali ideju Lazareta kao društveno-kulturnog centra. Stoga je stručnjak za PR i konzultant Žarko Dragojević kroz online radionice Platformi pomogao osmisliti medijski plan koji će odgovarati ciljevima Platforme, ali koji opet neće prenapregnuti svaku organizaciju civilnog društva pojedinačno.

Pandemija nije, naravno, zaobišla ni Dubrovnik, pa je tako dosta utjecala i na projekt Active NGOs, jer je glavna metoda, kako je to pojasnila Marčinko bila „orijentirana prema međunarodnim sastancima te terenskim posjetima centara partnera“. Tako nije bilo moguće ostvariti posjet gradovima Espoo i Brighton, a na lokalnoj su razini sastanci lokalne grupe dionika morali biti prebačeni online, kao i edukacije. Međutim, glavni partneri te stručnjak mreže vrlo brzo i uspješno su prilagodili metodologiju provedbe sastanaka online te učenja novonastalim aktivnostima, pa i nije bilo zastoja u radu mreže. Također, kontinuirani rad 16 udruga u posljednje dvije godine, unatoč koronakrizi te naravno uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, uspio je uključiti u svoje zaista raznovrsne aktivnosti - bilo da su to predavanja, prezentacije, okrugli stolovi, edukacije, koncerti, kazališne predstave, izložbe, radionice - oko četiri tisuće sugrađana, što je zaista velika brojka za pandemijske uvjete. Kao važnu Marčinko ističe i činjenicu da su tijekom koronavirus krize i osobito prvog lockdowna u Dubrovniku ovi centri bili jedini koji su producirali redovito programe, za razliku od ostalih institucionalnih aktera u Dubrovniku. Iskustva su ostala zabilježena i u publikaciji samog projekta koja ostaje dostupna svim sličnim organizacijama na lokalnoj razini.

Projekt pokazao da mnoge dubrovačke udruge nisu bile aktivne ili su radile s malim brojem ljudi

Kroz projekt Active NGOs usvojena su i znanja o mapiranju civilnog društva, njihove infrastrukture, kao i ostale infrastrukture koje se mogu koristiti za organiziranje aktivnosti. Mapiranje je i gradskim strukturama dalo bolja saznanja o strukturi, kapacitetima i infrastrukturi kojima civilno društvo u Dubrovniku raspolaže.

Dnevnici transfera (transfer diaries) otkrivaju da su mnogi tijekom ovoga projekta osvijestili da mnoge udruge u gradu nisu bile aktive ili su bile dosta zatvorene radeći s malim brojem ljudi, a bez većeg utjecaja na cijelo društvo. Navedeno potvrđuje i Marčinko koja je kazala da se „tijekom pripremne analize koju smo izradili za potrebe provođenja ovog projekta, ispostavilo da postoji nedovoljna razina komunikacije i dijaloga civilnog društva s gradskim strukturama te izrazita fragmentiranost samog civilnog društva u smislu suradnje, programskih ili zagovaračkih inicijativa“. Stoga je proces mapiranja odrađen tijekom projekta pomogao udrugama u pronalasku partnera, proširenju rada i razmjeni publike. Primjerice, razmjena znanja u Santa Poli omogućila je uvid u to koje sve efikasne i jednostavne načine mapiranje civilnih udruga, njihovih i javnih resursa u smislu prostora, opreme i znanja može biti napravljeno te koje su sve beneficije takvog projekta. Mapiranje donosi još jedan bitan doprinos, a to je dodatno otvaranje javnih prostora široj zajednici na korištenje, bilo da se radi o civilnim udrugama ili građanima.

Ključan način na koji Riga uključuje građane

Govoreći o tome koje su dobre prakse implementirane od grada partnera Rige, Marčinko je kazala da su Centar za mlade Dubrovnik i Platforma za Lazarete, osim ključnog pitanja pronalaska upravljačkog modela za ove centre koji će osigurati aktivnu, odgovarajuću i efikasnu raspodjelu odgovornosti i zadaća između Grada Dubrovnika te udruga, željeli su naučiti više o praksama uključivanja građana u rad svojih centara. Stoga je ključan doprinos partnera iz Rige bio način na koji oni uključuju građane, udruge i njihove aktivnosti u prostor NGO Housea. „Na temelju njihovog formulara za prijavljivanje aktivnosti, Platforma za Lazarete je u ljeto 2019. godine organizirala javni poziv svim zainteresiranim građanima, udrugama, inicijativama i umjetničkim organizacijama, a preko kojeg su mogli predložiti kulturne, društvene, umjetničke i edukativne aktivnosti i programe koje žele realizirati u Lazaretima i u suradnji s članicama Platforme tijekom 2020. godine“, kazala je Marčinko.

Dodaje da su, osim logističke potpore za svoje aktivnosti, udruge Platforme s odabranim prijaviteljima raspisali ideje te ih prijavili na natječaje za sredstva na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nakon uspješnog pilot poziva, a uslijed značajnog rezanja sredstava za udruge na lokalnoj i nacionalnoj razini, Platforma je odlučila poziv za 2021. godinu pretvoriti u stalno otvoreni obrazac na svojim stranicama te u obliku 'Uputa za Lazarete', odnosno knjižnice koja u sebi sadrži sve informacije o udrugama koje djeluju u Lazaretima, mapu svih aktera u Lazaretima te konačno, Pravilnik Platforme za Lazarete. U finaliziranju ovog Pravilnika, knjižnice te u finaliziranju prijedloga suradničkog modela na razini kompleksa Lazareti te upravljačkih tijela Centra za mlade, dosta su pomogli i protokoli nekoliko centara koje su partneri iz Sirakuze podijelili s dubrovačkim sudionicima projekta, ističe Marčinko.

„Naime, s obzirom na to da smo kao mreža za prijenos znanja imali iskusnog glavnog stručnjaka dr.sc. Leventea Polyaka, rad mreže je u samom početku definiran kao carousel model učenja odnosno procijenjeno je da će svi partneri moći nešto korisno naučiti i od drugih partnera, ne samo od Rige“, kazala je.

Smatra i da je usporedba Rige i Dubrovnika nešto je malo teža, budući da se u Dubrovniku radi o organizacijama koje su dugi niz godina prisutne na lokalnoj, nacionalnoj, ali i europskoj civilnoj sceni (najstarija od njih aktivna je preko 50 godina) te koje su svoje prostore na neki način zagovarački „osvajale“. Također, udruge okupljene u Centru za mlade i Platformi za Lazarete imaju veće ovlasti u odlučivanju i raspolaganju svojim prostorima. U slučaju riškog NGO Housea, njezini zaposlenici su zaposlenici Grada Rige dok su udruge samo korisnici prostora. „Radi se dakle o praksi koja se uređuje top-down, dok je slučaj grada Dubrovnika na primjerima Centra za mlade i Lazareta više bottom-up usmjerenja koji tako i djeluje na lokalne politike i informira ih“, kazala je.

Tri okosnice ishoda

Kada govorimo o najvažnijim ishodima projekta, Marčinko kaže da su tri okosnice ishoda. Kao prvu ističe već spomenuto umrežavanje te analizu ekosistema civilnog društva Dubrovnika kroz mapiranje te zajedničke sastanke, putovanja i ostale aktivnosti. Grad Dubrovnik je tako dobio priliku bolje upoznati strukturu civilnog društva koje je bitan akter u razvoju, dobiveno znanje će im pomoći u planiranju i kreiranju prilagođenijih modela i politika. Drugo glavno pitanje za razvoj Centra za mlade Dubrovnik te uspostavljanja suradničkog modela u kompleksu Lazareti kao društveno-kulturnog centra bilo je kako uspostaviti partnerstvo i protokol odlučivanja.

„Glavni zaključak ovog procesa jest da modeli upravljanja i odlučivanja moraju organski proizaći iz dosadašnje suradnje civilnih i javnih aktera, njihovih kapaciteta, potreba lokalne zajednice te da moraju biti više modaliteti, nego modeli upravljanja. Također, protokoli odlučivanja moraju biti dovoljno fleksibilni i propustljivi da ne budu dodatni administrativni teret uključenim akterima te je poželjna horizontalna struktura odlučivanja“, ističe Marčinko.

Treća okosnica jest ona otvaranja centara lokalnoj zajednici, odnosno načinima na koji se može osigurati uključivanje građana u rad ovih centara. „Na kraju, kroz formalne i neformalne sastanke, suradnje, rasprave, okrugle stolove, komunikacija se između centara te između udruga i Grada Dubrovnika poboljšala“, kaže Marčinko i dodaje da tu postoje neki konkretni primjeri. Prvi je okrugli stol organiziran 2019. godine na temu razvoja i poboljšanja razvoja Savjeta civilnog društva Grada Dubrovnika, nakon kojeg su Gradu Dubrovniku predane sažete preporuke. Navedene preporuke ušle su u tijelo raspisa natječaja za novi saziv Savjeta civilnog društva 2021. godine. U proljeće 2020. godine, nakon drastičnog rezanja sredstava za civilno društvo i izvaninstitucionalne programe i projekte u nekoliko Odjela Grada Dubrovnika, organizacije su sastavile i uputile gradonačelniku Apel protiv rezanja sredstava.

Dalje dodaje da je u ljeto 2020. godine, u prostorijama Art radionice Lazareti u Lazaretima organizirana je izložba 'Quarantine' UR Instituta koji je jedna od članica Centra za mlade. Udruge su zatim nastavile daljnju suradnju kroz pisanje projekata, daljnju razmjenu programa te planiranje budućeg razvoja svojih centara i preporuka za prilagodbu lokalnog strateškog okvira. Kao završno događanje, u svibnju 2021. godine organiziran je okrugli stol Civilno društvo i Grad: (jučer), danas, sutra na kojem su gostovali predstavnici Platforme za Lazarete, Centra za mlade, Odjela za kulturu i baštinu te Odjela za civilno društvo Grada Dubrovnika. Cilj okruglog stola bio je raspraviti i iznjedriti preporuke za lokalnu politiku o razvoju ovakvih prostora baziranih na javno-civilnom partnerstvu, ali i planiranje novih takvih lokacija i poticanju javno-civilne suradnje. Sudionici okruglog stola složili su se da je sljedeći korak intenzivnija programska suradnja, stvaranje novih sadržaja te definiranje novih načina odnosa i funkcioniranja.

Također, pravilnici i alati koji su izrađeni tijekom ovog projekta su primijenjeni u praksi te će pomoći daljnjem otvaranju rada i prostora ovih centara lokalnoj zajednici, dok se metodologija i podaci mapiranja koriste i u drugim projektima koji su započeli u 2021. godini, kao što je, primjerice, projekt Nova javna kultura i prostori društvenosti, istaknula je.

Ovakvi tipovi projekata izuzetno korisni

Marčinko ovakve tipove projekata opisuje kao izuzetno korisne jer u sebi imaju „kombinaciju učenja, umrežavanja, ali i konkretne prakse na terenu koja se ostvaruje i putem koje se znanje lakše usvaja te duže ostaje“. Dodaje i da je članovima URBACT-ove lokalne grupe dionika značilo i umrežavanje za njihove neke projekte, upoznavanje sličnih organizacija u Europi te razmjeni mišljenja i planova. Centri poput Lazareta te Centra za mlade oni su koji u prostoru prepunom sadržaja za turističko tržište, brinu o potrebama i gradnji kapaciteta lokalne zajednice te osobito, mladih, a u koronakrizi su se također pokazali i kao bitni partneri u isporučivanju usluga, za razliku od institucionalne infrastrukture kojoj je ipak trebalo neko vrijeme da se prilagodi novonastalim okolnostima, ističe Marčinko. „Konačno, suradnja među svim akterima, a osobito civilnim i javnim u ovim kriznim vremenima jako je bitna te je jedini način na koji možemo dalje razvijati Dubrovnik kao urbano središte u koje se mladi ljudi žele vratiti i tu nastaviti razvijati svoje potencijale, unatoč značajnijim smanjenjima prihoda od turizma te samog proračuna“, zaključuje