Participacija građana - ključ uspješnog transfera dobre prakse

Grad Pregrada, smješten među zagorskim bregima, sa svojih 6,500 stanovnika jedan je od manjih partnera u mreži Volonteering Cities koja je okupila 8 europskih gradova oko teme lokalnog volontiranja i dobre prakse koju je ustanovio ciparski gradić Athienou. Riječ je o modelu lokalnog volonterskog vijeća koje okuplja udruge, ustanove i gradska tijela s ciljem boje koordinacije volonterskih akcija i povećanja sudjelovanja volontera u odlučivanju i donošenju odluka. Tako građani volonteri aktivnije i neposrednije pariticipiraju u lokalnom životu te imaju osjećaj vlasništva nad akcijama koje se poduzimaju u rješavanju lokalnih problema.

S obzirom na sastav stanovništva, Pregrada je kao jedan od ciljeva za sudjelovanje u mreži postavila povećanje međugeneracijske solidarnosti, odnosno povećanje broja lokalnih aktivnosti koje uključuju osobe mlađeg i starijeg stanovništva. Pored toga, dodatni cilj im je bio i veća uključenost poduzetnika i obrtnika u rješavanje socijalnih problema u zajednici. U volontersko vijeće odnosno lokalnu grupu uključeni su predstavnici udruga, dječjeg vrtića, Crvenog križa, srednje škole Pregrada i gradske uprave. Zajedničkim naporima svih članova, planiraju se i provode volonterske akcije.

VOLONTERI U ZAJEDNICI

U dječjem vrtiću Naša radost, koji godinama kontinuirano radi na promociji volonterstva među najmlađima, pokrenuta su međugeneracijska druženja djece i umirovljenika u okviru aktivnosti Mali volonteri u posjeti staračkim domaćinstvima. Veliki pričaju priče malima, a mali pomažu velikima u povrtnjaku. Njihovi srednjoškolski sugrađani pokrenuli su aktivnosti u skladu sa svojim stručnim usmjerenjima, pa tako učenici 4. razreda smjer fizioterapeutski tehničar/ka pružaju usluge fizioterapije lokalnim umirovljenicima. Kako su seniori prihvatili inicijativu, najbolje govore riječi gospođe Jele Vladić: „Učenici nas lijepo dočekaju, jako su ljubazni, srdačni i susretljivi. Ideja je super i nije za propustiti. Ovakvu praksu trebalo bi uvesti u drugim gradovima, gdje postoje ovakve škole. Nakon tretmana osjećam se puno bolje, poletnije!“

Drugi učenici smjera slastičar/ka pripremaju kolače za sugrađane koji su korisnici socijalnih usluga dostave toplih obroka Crvenog križa. Upravo je na ovaj Badnjak provedena akcija dostave blagdanskih kolača kako bi potrebitima uljepšali božićne blagdane. Interesantna je činjenica da namirnice potrebne za pripremu kolača doniraju lokalni poduzetnici i obrtnici, a to nije jedino u čemu sudjeluju. Nedavno je u organizirana nabava sredstava za izgradnju teniskog terena u Pregradi vrijednog 400.000 kuna, u čemu su u najvećoj mjeri sudjelovali lokalni privatnici donacijama materijala ili novca. Time je međusektorska priroda volonterskog vijeća pokazala konkretan način za uključivanje privatnog sektora u rješavanje lokalnih potreba.

Daleko na jugu, u gradu Dubrovniku, također postoje inicijative koje nastoje iskoristiti sinergiju civilnog i javnog sektora u okviru URBACT-ovih mreža gradova. Tako već godinu i pol, Platforma za Lazareti i Centar za mlade u Dubrovniku rade na uspostavljanju društvenih domova na temelju civilno-javnog partnerstva, kada su krajem 2019. preselili u novo i veće sjedište. S novim prostorom i novim partnerima, počeli su se transformirati u civilno-javnu platformu s ciljem suradnje za razvoj i pružanje programa za mlade. Trenutno se sastoje od sedam nevladinih organizacija te su zauzeli jedinstveni pristup u izgradnji organizacijske kulture i upravljanja, aktivno uključujući u proces predstavnike grada Dubrovnika. Značajni dio uspjeha inicijative leži u transferiranom znanju gradova i suradnji sa stručnjacima unutar mreže gradova ACTive NGOs, posebno kod definiranja strateškog okvira i davanja konačnog organizacijskog oblika Centru mladih.

Ova transferna mreža okupljena je oko dobre prakse latvijske prijestolnice Rige - Kuće nevladinih organizacija otvorene 2013. godine sa željom za pružanje potpore organizacijama civilnog društva (u daljnjem tekstu OCD) i za povećanje svijesti o lokalnim poslovima i povećanje sudjelovanja građana u lokalnim aktivnostima. Takva ustanova nudi resurse za izgradnju kapaciteta udruga, razmjenu informacija, iskustava i najboljih praksi, umrežavanje, mentorstva i obuke.

NOVI MODELI UPRAVLJANJA

Dubrovačkim dionicima u mreži, glavni cilj lokalnog djelovanja bio je uspostaviti protokol Centra za mlade koji će jamčiti kvalitetnu isporuku usluga i suradnju kada su u pitanju članovi i prostor, a željeli su razviti kulturu vlasništva i uključivanja mladih. ''Nismo željeli hijerarhijsku strukturu koja znači jednog vođu'', objašnjava Anja Marković jedna od predstavnica uključenih udruga te dodaje, ''već horizontalnu strukturu koja počiva na radnim grupama koje se sastaju redovito i koje biraju koordinatora/-icu grupe zadužene za organizaciju sastanka i njegov raspored. Radna skupina ili vijeće ima najmanje tri člana, među kojima su i predstavnici Grada Dubrovnika ako je tema skupine važna za javno-građansko partnerstvo''.

Uspostavljanjem takve strukture rezultiralo je poboljšanjem komunikacije i suradnje između OCD-a i predstavnika gradskih vlasti. Član Centra za mlade Gjino Šutić pojašnjava o odnosu s Gradom: ''na početku su nam dali odriješene ruke i na nama je bilo da se dogovorimo o svemu što želimo i da ih obavijestimo, jer su očekivali da ćemo smisliti neku hijerarhiju, stvoriti organizaciju s nekim tko će je voditi i isključivo surađivati ​​s njima, pa im je ovaj model bio jako veliko iznenađenje''. S obzirom na to da participativni modeli koji koriste URBACT-ovu metodologiju imaju povijest dobrih rezultata, to se pokazalo točnim i na dubrovačkom primjeru. ''Kad bismo (predstavnike grada) pozvali na sastanke radnih skupina, oni bi dolazili i slušali nas, a uskoro i počeli konstruktivno sudjelovati u raspravama'', nastavlja Gjino, ''ovakav decentralizirani oblik i rad u manjim skupinama uz odgovarajuću komunikaciju osiguravaju održivost i učinkovitost čitavog participativnog procesa!''

JAVNO-CIVILNO PARTNERSTVO

Vrhunac tog dugotrajnog procesa bila je svečano otvaranje Doma mladih koje se održalo na Međunarodni dan mladih, 12. kolovoza 2020. Novi prostor za dubrovačku omladinu čini 500 četvornih metara s dovoljno prostora za STEAM laboratorije, aktivnosti, seminare, formalno i neformalno obrazovanje, savjetovanje i slobodno vrijeme. O važnosti takvog javno-civilnog partnerstva potvrđuje i potpora gradskih vlasti koji su osigurali sredstva za opremanje prostora u iznosu od milijun i pol kuna, čime Dom mladih predstavlja temelje za nastavak civilno-javnog partnerstva i svojevrstan zalog za svjetliju budućnost. Rezultati toga viđeni su mjesec dana kasnije organizacijom rujanske izložbe „Karantena“ koju je proizveo KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse u suradnji s Centrom za mlade Dubrovnik i još nekim udrugama. 

Spomenuti primjeri iz Pregrade i Dubrovnika pokazuju koliko raznolike uloge (mada jednako važne) gradovi i lokalne vlasti mogu imati u promicanju integracije društva, aktivnog socijalnog uključivanja i sudjelovanja građana. Oba slučaja prilično jasno ističu važnost angažiranih građana koji su putem radnih grupa izravno uključeni u planiranje i provedbu lokalnih aktivnosti odnosno rješavanje problema i izazova, dok gradske vlasti pružaju neophodnu političku podršku, koordinaciju ili facilitaciju procesa te osiguravanje potrebne razine sufinanciranja.

Integrirani i participativni pristup koji uzima u obzir specifičnosti lokalne sredine i širi kontekst (ekonomski, socijalni, prirodni aspekti razvoja) te počiva na izravnoj participaciji građana i svih drugih relevantnih dionika u lokalnim inicijativama i akcijama. Takav pristup moguće je replicirati i van okvira programa URBACT i njegovih mreža gradova. Sve što je potrebno za prvi korak su dobra volja, nešto slobodnog vremena i poznavanje korisnih alata koji su dostupni na https://urbact.eu/toolbox-home.