Panel rasprava ˝Kultura, gradovi i održivi razvoj"

Panel raspravu otvorila je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić. Održala je uvodnu prezentaciju o održivom razvoju te naglasila kako je kultura jedna od temeljnih struktura potrebnih za održivi razvoj, iako se u praksi ne percipira na takav način. Isto tako, predstavila je Globalne ciljeve održivog razvoja koji se mogu primijeniti i na lokalnoj razini jer uključuju univerzalne vrijednosti poput kvalitetnog obrazovanja, partnerstva i jačanja institucija. Tema panel rasprave bila je povezana s 11. ciljem "Održivi gradovi i zajednice".

Akademik Mladen Obad Ščitaroci, profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditelj znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Urbanistički i prostorni modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa" objasnio je kako svatko promišlja o održivom razvoju na drugačiji način. Istaknuo je važnost nasljeđa kao velikog resursa, posebice za kulturni turizam. Dio prihoda od kulturnog turizma trebalo bi koristiti za ulaganja, jer ako se ne ulaže i ne djeluje održivo, nasljeđe propada. Dio nasljeđa je društvena i kulturna infrastruktura koju posjeduje svaki grad, stoga moramo njegovati kulturu javnih prostora. Također je istaknuo kako je za identitet grada potreban identitet društva, ali i održiv sustav upravljanja koji će obuhvatiti sve interese i potrebe.

Petar Mišura, v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika govorio je o važnosti kulturne baštine za identitet grada. Šibenik je doživio preobrazbu, u društvenom i gospodarskom smislu, a najviše na to je utjecalo održivo korištenje kulturne baštine. Šibenik je potaknuo zapošljavanje i razvoj turizma kroz projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, čiji cilj je obnova i nadogradnja turističke infrastruktura te uređenje Tvrđave sv. Mihovila kao nove turističke atrakcije koja ima za cilj stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje. Jedan od važnijih projekata grada Šibenika također je projekt SHAREkoji nastoji riješiti izazove u korištenju i očuvanju kulturne baštine izborom najbolje prakse u upravljanju kulturne baštine u urbanim sredinama. Da je kultura važan aspekt gospodarstva potvrdilo je i prošlogodišnje istraživanjekoje je pokazalo kako je glavni motiv dolaska turista u Šibenik upravo kultura i kulturna baština.

Prof.dr.sc. Bojana Bojanić, predstojnica Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o projektu SMART URBAN GREEN, međunarodnom znanstvenom projektu koji je usmjeren na transformaciju urbano ruralnog kontinuuma te istaknula da je kultura prostor za dijalog, pokretač uključivanja društva u razvoj. Socijalne inovacije kroz kulturu novi su oblici rješavanja društvenih problema, no ono što je najveći problem je uključivost društva. Mi smo danas društvo potrošača, a provedbenost odluka je vrlo niska, istaknula je. Ono što je potrebno je da počnemo biti proaktivni i reagiramo sada.

Magdalena Parat, voditeljica projekta u Upravnom odjelu za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije istaknula je kako je grad Vukovar uključen u više projekata koji uključuju kulturu te se sve više okreće kulturi kao važnom gospodarskom resursu. Cilj projekta ˝DANUrB˝ osnivanje je opsežne prostorno-kulturne mreže, "Dunavske kulturne promenade" koja će povezivati sve gradove i općine duž Dunava, ujedinjujući ih u jedan turistički brend, nudeći tematske rute i razvoj mogućnosti koje mogu povećati broj posjetitelja i produžiti njihov boravak u tom području. U suradnji sa Srbijom, Vukovarsko-srijemska županija pokrenula je projekt  pod nazivom "ViCTour - Virual and cultural tourism" (Virtualni i Kulturni Turizam). Kroz suvremene tehnologije, putem holograma, turistima će biti prikazano kako su znameniti ljudi poput Lavoslava Ružičke nekada živjeli.

Raspravu je nastavio moderator Marko Ercegović iz Udruge gradova u RH. Na pitanje kako uključiti lokalno stanovništvo u provedbu strategija, panelisti su dali sljedeće odgovore:

komunikacija između vlasti i društva je vrlo niska, jer nedostaje svjesnost vlasti da uključe društvo u dijalog

kada vlast krene s participativnim pristupom, ne zna što očekivati od građana, a ponekad nedostaje razumijevanje od strane građana

zbog malo financijskih sredstava, najveći problem je sufinanciranje sredstava. Stoga lokalni gradovi ne mogu participirati svojim financijskim sredstvima

potrebno je iznositi ideje i vizije, ali je potrebno i raditi unutar koncepta. Stvarni dijalog mora biti razuman i uključivati interes za opće, a ne privatno dobro.

* Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

Panel rasprava financirana je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa URBACT III.