Lekcije s radionice za gradove u URBACT-ovim mrežama za planiranje

Motiv organiziranja ovakve radionice proizašao je iz obveze izrade Integriranog akcijskog plana (IAP) koju imaju svi gradovi koji sudjeluju u URBACT-ovim mrežama za planiranja. Riječ je o strateškom dokumentu kojim se planiraju aktivnosti za adresiranje lokalnih problema prepoznatih na razini mreža, poštivajući URBACT-ovu metodologiju koja počiva na integriranom pristupu i građanskoj participaciji. S obzirom na to da devet hrvatskih gradova po prvi put sudjeluje u programu URBACT III, pojavila se potreba za raspravom o smjernicama izrade IAP-ova te usklađivanju njihovog konačnog oblika.

Radionica je provedena u dva dijela: u uvodnom dijelu prisutni predstavnici gradova prezentirali su status svojih IAP-ova kroz formu zajedničkog intervjua, nakon čega su podijeljeni u tri facilitirane grupe s ciljem rasprave oko otvorenih pitanja i dogovora zajedničkih rješenja (tzv. peer review). Sudionicima i Nacionalnoj URBACT točki u radnom dijelu programa podršku su pružili facilitatori: Alisa Aliti Vlašić (DURA), Petra Grgasović (Dyvolve) i Marko Zlonoga (Modul E3).

Već na samom početku radionice postalo je jasno da većina gradova nisu na istom stupnju izrade svojih planova: neki imaju razvijene planove koje treba razraditi u pojedinim detaljima, dok drugi tek trebaju započeti s izradom prvog nacrta. Razlika koja postoji među njima rezultat je drugačije dinamike rada u svakoj od UBRACT-ovih mreža, odnosno upravljačkog stila nositelja mreže i vodećeg stručnjaka. U svakom slučaju, završetak URBACT III mreža za planiranje bit će u svibnju 2018., a do tog datuma svi Integrirani akcijski planovi moraju biti završeni.

Analizom dostavljenih nacrta IAP-ova utvrđene su neke zajedničke nedorečenosti zajedničke većem broju gradova: nedefinirane vremenske okvire provedbe, nositelje aktivnosti koji nisu specificirani te neprecizni pokazatelji za ostvarenja planiranih aktivnosti (outputs) i za rezultate projekta (socio-ekonomske promjene koje se dešavaju zbog provedenih intervencija)... Istaknuta je potreba da se prilikom izrade IAP-ova ima na umu SMART pristup u određivanju ciljeva i pokazatelja, odnosno da oni budu: specifični, mjerljivi, ostvarivi, realni i vremenski odredivi. Podsjećamo, Vodič za primjenu pristupa usmjerenog na rezultate u izradi IAP-ova dostupan je online ili ga možete preuzeti u zagrebačkom uredu Nacionalne URBACT točke.

U pogledu formata IAP-ova, korištene su smjernice iz prošlog priručnika ''The URBACT II Local Support Group Toolkit'' iz lipnja 2013. koje definiraju glavne ključne elemente: a) gradski kontekst i definicija početnog problema / političkog izazova, b) postavljanje fokusa i ciljeva, c) planirane akcije, d) shema financiranja, e) sustav provedbe, f) opis procesa i g) analiza rizika.
Tijekom rasprave u kojoj su sudjelovali prisutni predstavnici URBACT gradova (i neki znatiželjni promatrači) pojedini aspekti izrade IAP-ova i neke prepreke istaknuti su kao zajednički većini uključenih gradova iako svaki od njih ima svoje posebnosti u pogledu društvenog i gospodarskog konteksta te željenih ciljeva.

Očekivano, mobilizacija građana i održavanje dovoljne razine njihove participacije naglašeni su kao izazovi s kojima se svi gradovi suočavaju u podjednakoj mjeri. Nezainteresiranost građana za sudjelovanje u URBACT-ovim lokalnim grupama (ULG) prepoznata je kao raširena pojava u većini lokalnih zajednica srednje i istočne Europe, pri čemu Hrvatska nije iznimka. Neke od pozitivnih primjera koji su koristili gradovi obuhvaćaju provedbu različitih aktivnosti kojima se održava zainteresiranost građana za projekt: sportske aktivnosti, uključivanje u žirije za ocjenjivanje prijedloga intervencija u prostor, anketiranje i javne tribine, pri čemu organiziranje klasičnih sastanaka treba koristiti umjereno.

Ohrabruje najava da nekoliko gradova planira nastavak rada svog ULG-a u nekom drugom, prilagođenom obliku, primjerice Dubrovnik i Varaždin. U Splitu predviđaju osnivanje posebnog Vijeća za teretni promet koje bi okupilo relevantne dionike i predstavnike nadležnih institucija, dok će u Šibeniku aktivnosti ULG-a preuzeti Udruga poslovnih subjekata stare jezgre.
Nažalost, u pojedinim gradovima, zabilježen je nedostatak političke podrške za ''soft projekte'' koji se dogodio s promjenom političke vlasti nakon svibanjskih lokalnih izbora. Time je naglašena potreba dodatnog rada s gradskih dužnosnicima (kako u izvršnim tako i predstavničkim tijelima) kojima je potrebno približiti koristi sudjelovanja hrvatskih gradova u programu međunarodne razmjene, učenja i jačanja kapaciteta gradskih uprava kakav je URBACT III.

Iako ne postoji obaveza usvajanja IAP-ova na predstavničkim tijelima niti ono pruža jamstva da će se planirane aktivnosti ostvariti, znatan broj prisutnih gradskih predstavnika istaknuo je želju i namjeru da svoje IAP-ove usvoje na Gradskim vijećima i tako osnaže važnost strateškog dokumenta za njegovu primjenu i provedbu nakon službenog okončanja aktivnosti pojedine URBACT mreže.

Konačno, istaknuto je zadovoljstvo organiziranjem ovakvog tipa radionica koji je uz, stručno facilitiranje, omogućio izravnu razmjenu iskustava i rješenja između prisutnih predstavnika uključenih gradova. Zaključeno je da bi slične susrete trebalo organizirati u pravilnim intervalima, jednom do dva puta godišnje. Tako je načelno dogovoreno predstavljanje finalnih verzija Integriranih akcijskih planova hrvatskih URBACT gradova na nekom od javnih događaja u prvoj polovici iduće godine.