Maloprodaja u srcu lokalnih gospodarstava – RetaiLink istražuje nove poslovne modele za gradove srednje veličine
Edited on
27 November 2016Ovaj članak ima za cilj omogućiti bolje razumijevanje maloprodajnog sektora za donositelje odluka koji žele doprinijeti izgradnji okružja u gradu gdje maloprodaja može napredovati, konkurirati i stvarati inovacije za boljitak samog grada i njegovog stanovništva.
Brojne studije i primjeri sastoje se od uspješnih priča i interakcija između maloprodaje i lokalnog gospodarstva u većim gradovima. Kako god, puno je teže naći primjere kada je predmet istraživanja sužen na gradove srednje veličine. Ovaj članak temelji se na dokumentu postojećeg stanja mreže RetaiLink koji se fokusira na realnosti i kompleksnosti gradova srednje veličine, s obzirom na to da dijele zajedničke karakteristike i izazove u sklopu neizbježne veće slike međunarodnih trgovačkih, financijskih, tehnoloških i društveno-ekonomskih promjena.
Kako se maloprodaja mijenja
Novi poslovni modeli za maloprodaju
Tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća mnogi europski gradovi srednje veličine prihvatili su maloprodajni model koji se sastojao od velikih kompleksa za maloprodaju i provođenje slobodnog vremena, a koji se nalaze izvan gradova.
Premještanjem i podjelom tradicionalne maloprodajne ponude u gradovima, provedba sub-urbanog modela često je promijenila okružje za urbanu maloprodaju što je za rezultat imalo to da su mnogi gradovi doživjeli pad u prodaji koja se događa u njihovim centrima zbog čega su se posljedično suočili s praznim prostorima budući da su mnogi mali prodavači i pružatelji usluga bili prisiljeni zatvoriti svoje radnje. Trenutni lokalni trendovi snažno ukazuju na to da semnogišoping centri izvan gradova također suočavaju s propadanjem. Nešto je pošlo po zlu: potrebni su novi poslovni modeli. To su novi trendovi u nastajanju.
MALOPRODAJA = DISTRIBUCIJA: U današnje vrijeme, usprkos vidljivim razlikama u metodama između onih koji se bave maloprodajom i onih koji se bave veleprodajom, maloprodaja (prodaja za konačnu konzumaciju) i distribucija se sve više preklapaju s vremenom. Razlika između njih, kao i njihovi odnosi s proizvodnim tvrtkama su postali zamagljeni s obzirom na to da zajednički pomiču lanac za opskrbljivanje u realnom vremenu: oni koji se bave maloprodajom sve više proizvode i distribuiraju svoje vlastite proizvode, a oni koji se bave veleprodajom se približavaju klijentima pojedinačno, naročito pojavom online kupnje.
FRANŠIZING: Čini se da specijalizacija velikih brendova dobiva podlogu u maloprodaji dok distributeri multi-brendova postupno nestaju s obzora. Franšizing je tako postao rašireni poslovni model koji omogućuje istim brendovima da budu prisutni u svakom važnijem uličnom i trgovačkom centru diljem Europe.
RAZMJER + PERSONALIZACIJA: Vodeći faktori koji mijenjaju poslovne modele u ovom sektoru uključuju IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije), potragu za učinkovitošćuputemekonomije razmjera i potrebu za diferenciranim profilom kako bi se izbjeglo žrtvovanje ponude atraktivnog personaliziranog iskustva.
NOVE MALOPRODAJNE STRATEGIJE: Posljednje narušavanje starog poslovnog modela za maloprodaju povezano je s nedavnim razvojima u maloprodajnim strategijama kao što su višekanalna prodaja, tehnološka otkrića i pritisci oko inovacija. Natjecanje se pretvorilo iz izbora proizvoda i cijena u izbor kanala: oblici kupnje, razine usluga i ponuđeno iskustvo.
Digitalizacija i alati za IKT za integrirano maloprodajno iskustvo (i oko čega se naši gradovi trebaju brinuti)
ON-OFF ŠOPING: Digitalizacija i alati za IKT, uključujući geolokaciju (praćenje položaja za odabrani i personalizirani proizvod i uslugu), e-prodaja preko računala, mobitela i tableta te nove usluge dostave i prikupljanja prilagođene potrošačima što doprinosi iskustvu kupnje 24 sata dnevno.
Takozvani omni ili višekanalne maloprodajne strategije dopuštaju današnjem kupcu da traži maloprodaje koje pružaju besprijekorna iskustva on-line i off-line. Trenutna ideja je da ćenajuspješnije biti maloprodaje koje su pronašle pravilan omjer kombiniranih rješenja: online, ulične prodavaonice, „click and collect“, mobilne aplikacije, e-rješenja u prodavaonicama, zajedno s odličnom uslugom za klijente.
Kako god, digitalizacija je najviše usvojena od strane velikih tvrtki i novih poduzetnika u maloprodaji. Izaziva druge, naročite obiteljske ili tradicionalne lokalne mikro maloprodaje, čiji vlasnici imaju manje razumijevanja – ili čak interesa – za nove tehnologije, koji smatraju da je teško prilagoditi se novom svijetu alata koji se mijenjaju velikom brzinom i korištenju znanja drugih.
VJEŠTINE I ZAPOŠLJAVANJE: Digitalizacija maloprodajnog sektora ima znakovite utjecaje na zapošljavanje, kako na ukupan broj zaposlenih tako i na promjene vještina koje se traže.
Kada govorimo o potrebama zapošljavanja, dobra vijest je da se maloprodajni sektor relativno dobro odnosi prema razlikama u vještinama. Držeći se okvira novog poslovnog modela, opseg potrebnih vještina ide izvan trgovačkih vještina, ali nastavlja rasti razvojem novih formata i kanala, posebice sve većim zahtjevima oko e-vještina.
2 of 19 milijuna maloprodajnih poslova u Europi dolaze direktno ili indirektno iz online maloprodaje. Gradovi srednje veličine moraju zbog toga obratiti posebnu pažnju na taj dio kao potencijalan izvor novih zapošljavanja s obzirom na to da će nadogradnja i modernizacija lokalnog maloprodajnog sektora zahtijevati mogućnost i podršku kod izgradnje novih vještina.
Ponašanje i očekivanja klijenata
Promjenjivi obrasci potrošača ključni su faktori koji uvjetuju model maloprodajne strategije u gradu.
Europljani žive duže i sve su više koncentrirani u gradovima
I dok mladi teže preseljenju u velike gradove, gradovi srednje veličine su najčešće domovi za umirovljenike i stariju radnu snagu s većim udjelom školske djece. To direktno utječe na navike potrošača i obrasce kupovanja.
Stariji ljudi obično smanjuju razinu potrošnje i manje kupuju dok istovremeno trebaju male i pogodne trgovine koje se nalaze blizu. Mlađi odrasli ljudi zahtijevaju više jednostavnosti i pogodnosti u smislu da imaju mogućnost provesti više kvalitetnog vremena s obitelji i za potrebe zajednice. Ukratko, aktualne su manje trgovine gdje potrošači mogu brže obaviti kupnju i ne trošiti puno energije, a veliki redovi i “veliki hladnjaci“ više nisu primamljivi.
Klijenti su danas obrazovaniji i informiraniji, kao i sve više prilagodljivi korištenju digitalnih tehnologija
· Očekuje se da će brže i lakše doći do informacija
· Više brinu o okolišu i društvu. Zbog toga što su obrazovaniji i povezaniji, oni traže i veću odgovornost onih od kojih kupuju.
· Pokazuju zanimanje za iskustvo u kupnji koliko i u sam proizvod
· Traže optimalnu mješavinu ponuđenog proizvoda i usluge.
Ova animacija, proizvedena od strane URBACT-ove RetaiLink mreže, objedinjuje glavne trendove koji mijenjaju maloprodajni sektor:
Submitted by emarko on