Moramo pričati o pametnoj specijalizaciji!

Kao što je definirano u vodiču za pametnu specijalizaciju i nagovješteno u ERDF regulativi: „Strategija pametne specijalizacije znači da će nacionalne ili regionalne inovacijske strategije postaviti prioritete s ciljem izgradnje konkurentne prednosti razvojem, odgovarajućim istraživanjima i inovacijama vlastitih prednosti prema poslovnim potrebama s ciljem otkrivanja prilika za razvoj tržišta na temelju povezivanja, istovremeno izbjegavajući preklapanja i fragmentarnost napora… Strategije pametne specijalizacije trebaju se razvijati uključivanjem nacionalnih i regionalnih donositelja odluka i dionika kao što su sveučilišta i ostale visokoškolske ustanove, industrija i socijalni partneri u procesu poduzetničkog istraživanja.“

Očito je da su gradovi, a posebno metropolitanska područja, vodeći dionici u pametnoj specijalizaciji za javni sektor. Gradovi su motor europskog gospodarstva odgovorni za više od dvije trećine BDP-a. Isto tako, urbana područja su mjesta su gdje se nalazi najviše istraživačkih centara, sveučilišta te velika većina malih i srednjih poduzeća koja nisu povezana s poljoprivredom. U gradovima su uložena i najveća sredstva u inkubatore, poduzetničke centre i start-up poduzeća. Gradovi nude najveće potencijale za otkrivanje mogućnosti koje nude strategije pametne specijalizacije i koje su financirane iz strukturnih fondova. Međutim, metropolitanska vlast još je uvijek nejednaka diljem Europske unije te se još uvijek drže izreke “gospodarstvo iz 21. stoljeća, administracija iz 20. stoljeća i granice iz 19. stoljeća“. 

Nefraktalne regije i gradovi

Kada bi regije bile fraktalne, matematički termin koji označava ponavljajući uzorak na svakoj razini, bilo bi moguće spustiti se po urbanoj hijerarhiji i na svakoj razini pronaći istu proporciju sektora, ključnih tehnologija i sličnih partnera.

Alfred Marshall bio je jedan od prvih ekonomista koji su pisali o industrijskim područjima 1919. godine. Naglasio je suradničke aspekte između kompanija u takvim područjima koje su bile međusobno ovisne. Prikazao je kako se grad nosi s posebnim dijelom tržišta među tvrtkama i pripadajućom infrastrukturom. Okarakterizirao ih je kao tvornicu bez zidova za proizvodnju specifičnih proizvoda kao što je nož proizveden u Sheffieldu koji je prošao kroz brojne susjedne tvornice prije nego je zapakiran i prodan. U modernom gospodarstvu ti odnosi su se promijenili iako se čini da je srodnost i bliskost još uvijek prisutna u ekosustavima poduzeća te kada provodimo istraživanje među europskim start-up-ovima vidimo da je često riječ samo o određenim područjima u malom broju gradova koji su relevantni za ključne vrste start-up-ova kao što su tehnologije i programiranje. Relativno malo istraživanje objavljeno je o mikro područjima tih klastera, ali je i iz njega jasno da su blizina i društvena povezanost njihov važan dio.

Ostali čimbenici također utječu na njih. Napuštanje dijelova gradova od strane starijih obrta često otvara nove prilike mladim kreativcima. Gdje ide kreativnost, tamo je programeri i ostali start-up-ovi slijede, najčešće uz dozu buntovnosti tih tranzicijskih područja. Kako god, s vremenom vrijednost zemljišta raste, područja nekadašnjih poduzeća zamjenjuju skupe zgrade, a naseljavaju ih doseljenici koji si mogu priuštiti više troškove života. Rast tih područja često se događa izvan ili bez obzira na planirani sustav. Kada su jednom tamo, planiranje rijetko može učiniti dovoljno da ih zaštiti.

Međutim, EU inovacija je snažno koncentrirana na gornji kraj urbane hijerarhije te na “Plavu bananu“ koja se proteže od Londona, Manchestera i Birminghama to Milana i Torina u Italiji. To je djelomično točno za istraživačke projekte financirane u sklopu svake generacije EU programskog okvira. Unatoč dva desetljeća truda uz potporu kohezijske politike, poticanje inovacijske kulture za razvoj izvan “banane“ pokazalo se teško, pogotovo u manjim urbanim i rijetko naseljenim područjima.

Uspješne trostruke zavojnice imaju intenzivnu interakciju između malih i srednjih poduzeća te istraživačkih institucija u tom području. One su zbrinute i uživaju podršku javnog sektora, često preko obuhvatnih razvojnih agencija kao što je Brainport u Eindhovenu, vodeći partner u URBACT-ovoj mreži CHANGE!. Četverostruka opruga diže to na višu razinu uključujući dionike iz civilnog sektora u razvoj novih proizvoda i procesa. To je važno i za testiranje novih proizvoda i za zajedničku proizvodnju, dizajniranje i kreiranje novih usluga. Postoji snažno preklapanje s pokretom poduzetničkih inkubatora koji gradovima i zajednici nude prostor za testiranje novih razvoja. URBACT je intenzivno radio na poveznicama oko poslovnih istraživanja preko mreža REDIS, koju je vodio grad Magdeburg, i eUniversities, koju je vodio grad Delft. Primjeri dobrih praksi trostrukih zavojnica naglašeni su u novoj URBACT-ovoj gospodarskoj publikaciji gdje su spomenuti Eindhoven, Dublin i San Sebastian. 

Pametna specijalizacija, gradovi i URBACT

Unatoč mogućnostima koje nude resursi koji su dostupni među prioritetima za pametnu specijalizaciju u sklopu strukturnih fondova operativnih programa, iskustva deset gradova uključenih u URBACT-ovu In Focus mrežu skreću pažnju da su gradovi često bili isključeni iz rasprava. To povećava rizik za razlike između regionalnih strategija i onog što se događa u gradovima. Proces poduzetničkog istraživanja koji bi trebao utjecati na raspravu o spajanju sektora i tehnologija često je površan i, prema vodećem stručnjaku mreže Miguelu Rivasu, nije u dovoljnoj mjeri uključio dionike iz urbanih područja. Rezultat je da previše strategija pametne specijalizacije stoji u ladicama. Gradovi im trebaju dati život.

In Focus mreža se osvrće na pitanja o tome kako gradovi mogu imati koristi i kako mogu pokrenuti regionalne strategije za pametnu specijalizaciju. Mreža obuhvaća podteme poput klastera, poduzetništva, novih prostora i brandiranja/privlačnosti te uključuje glavne tehnološke gradove kao što su Bilbao, Porto, Bordeaux, Grenoble, Torino i Frankfurt. Svaki od njih ima puno mogućnosti za klastere u kontekstu širokog izbora od financijskih usluga u Frankfurtu do optoelektronike u Bordeauxu. Mreža uključuje i gradove iz regija koje se fokusiraju na inovacije, ali bez puno imovine, te regija s nižom razinom razvijenosti kao što su Extremadura u Španjolskoj, Biesko Biala u Poljskoj te dijelovi Bukurešta.

Nadalje, URBACT-ova mreža Smart Impact, koju vodi grad Manchester, istražuje kako pametni dijelovi grada mogu biti razvijeni unutar rastućeg branda pametnih gradova. Često su ti dijelovi grada mjesto za nove suradnje između istraživanja i industrije te prostora za testiranje novih proizvoda i usluga.

Gradovi diljem Europe mogu naučiti kako bolje biti uključen u proces pametne specijalizacije. Čak i ako su izostavljeni iz kreiranja strategija ove generacija, bit će prilike za uključenje u kreiranje strategija sljedećih generacija. Najvažnije je da razumiju proces i mogućnosti koje strategije nude. Gradovi u svakoj regiji trebaju se upoznati sa strategijom pametne specijalizacije i operativnim programima, povezati se s donositeljima odluka i kreirati lokalne planove za projekte koji promiču inovativnost. U svrhu postizanja kvalitetnije rasprave te izgradnje znanja i iskustva, URBACT će objaviti publikaciju za gradove s ciljem boljeg razumijevanja kako mogu istovremeno biti pametni i specijalizirani.