URBACT web razgovor: Drugačijim modelima upravljanja gradova do održivog urbanog turizma!

Među članicama EU-a Hrvatska najviše ovisi o turizmu (čak 19,5% BDP se ukupno ostvaruje od turizma) te se nalazi u vrhu svjetskih država s brojem turista po stanovniku! Takav odnos prema turizmu je kompleksan i nosi mnoge izazove: s jedne strane njegov je razvoj temeljen na masovnom turizmu i potrebama posjetitelja, a s druge strane potrebno je postići ravnotežu za kvalitetan život njezinih stanovnika te očuvanje prirodne i kulturne baštine.

Gradovi na obali su posljednjih godina od pukih tranzitnih točaka za krajnje destinacije postali glavna odredišta zbog svoje ponude zabave, kulture i gastronomije. Značajan porast posjeta i noćenja, pokrenuo je trendove koji su usko povezani: turistifikacija (uz prihode koje je donijela) ubrzala je proces depopulacije gradskih sredina i značajnih promjena u gospodarskoj aktivnosti gradova – usmjerivši ih prema monoekonomskom modelu u kojem je jedna gospodarska grana dominantna. Koje su moguće posljedice toga vidjeli smo posljednje dvije godine, kada disruptivni i nepredviđeni događaji poput pandemije izravno ugrožavaju lokalno gospodarstvo i poslove. Osjetljivost na vanjske utjecaje samo je jedan od negativnih aspekata oslanjanja na masovni turizam - povećana potrošnja energenata, pritisak na vodnu, komunalnu i prometnu infrastrukturu, porast proizvodnje otpada, zvučno i svjetlosno zagađenje, inflatorni utjecaj na potrošačke cijene, cijene stanovanja, itd. Na te izazove gradovi su primorani reagirati kako bi anulirali ili barem ublažili njihove negativne posljedice.

Kao opreka konceptu prekomjernog turizma (eng. - overtourism) koji zbog pretrpanosti utječe na opće blagostanje te unosi trajne promjene u način života lokalnih stanovnika (npr. ograničen pristup javnim uslugama i javnim prostorima, narušeni red i mir...), pojavljuje se koncept održivog turizma koji zahtijeva ravnotežu između ekonomske, društvene, kulturne i okolišne održivosti te integrirani pristup javnih politika za podršku i reguliranje turističkih aktivnosti. U tom pogledu, program URBACT ima jasnu i praktičnu metodologiju koja može pomoći svim gradovima u identificiranju svojih izazova i izradi odgovarajućih rješenja.

Primjeri URBACT mreža Tourism Friendly Cities i KAIROS pokazali su kako pojedini europski gradovi pristupaju ovoj temi i vezanim izazovima. Dubrovnik je u svom integriranom akcijskom planu naglasak stavio na održivu urbanu mobilnost, participativan i multidisciplinaran pristup upravljanju te na aktivnu zaštitu prostora, kulturne baštine i prirodnog okoliša. S druge strane Šibenik je istaknuo tri specifična cilja u svrhu poboljšanja degradiranih povijesnih područja korištenjem kulturne i turističke vrijednosti grada: podizanje svijesti građana o kulturnoj baštini u Starom gradu; podrška gospodarskom rastu i mapiranje prostora u Starom gradu; te unaprjeđenje socijalne uključenosti u staroj gradskoj jezgri.

U dijelu predavanja o potencijalnim izvorima financiranja u 2021.-2027., istaknut je Nacionalni plan za oporavak i otpornost, posebno ulagačka područja I.1. – Ulaganje u javnu turističku infrastrukturu; te I.3. Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održivi turizam te odnosno potkomponenta c 2.3. Digitalizacija turizma i sporta. U okviru VFO, program Konkurentnost i kohezija podržavat će srodna ulaganja u zaštitu okoliša i održivost resursa, održivi urbanu mobilnost, dok će Integrirani teritorijalni program podržati raznolike investicije u urbanim područja (brownfield, mobilnost, povezanost, razvoj vještina za pametnu specijaliziranost, zelena infrastruktura, itd...). Posebno su istaknuti programi Europske teritorijalne suradnje od kojih većina podržava ulaganja u održivi turizam.  

U moderiranoj raspravi koja je uslijedila sugovornici su se dotakli još nekih elemenata koji doprinose ravnoteži između potreba lokalaca i posjetitelja te generalnoj kvaliteti života u gradu. Kao odgovor na depopulaciju starih gradskih jezgri predlaže se integrirana regeneracija centra koja će dati novi sadržaja starim (obnovljenim) zgrada (primjer Šibenika i obnove gradskih tvrđava), subvencioniranja troškova života stanovništvu u centru te aktivno reguliranje sadržaja i procesa u skladu s ovlastima lokalne samouprave (definiranje namjene prostora u zaštićenoj zoni, određivanje radnog vremena ugostiteljstvu, način korištenja javnih prostora, sređivanje dostave u gradskim jezgrama i slično).

Gradovi s brojnim turistima moraju započeti s naprednim modelima upravljanja posjetiteljima i destinacijom – što podrazumijeva kombiniranje digitalnih alata, koordinaciju gradskih, regionalnih i državnih institucija te uključivanje stanovništva i relevantnih dionika u planiranje lokalnog razvoja.

U poticanju participacije i mobiliziranja lokalnog stanovništva treba imati na umu one ranjive i tihe skupine čiji se glas ne čuje često i posebno se angažirati kod njih. Male pilot akcije i intervencije u prostoru mogu značajno poboljšati odaziv dionika.

Participacija je bitna i kod prioritiziranja razvojnih projekata i ulaganja. U tom smislu, praktično otjelotvorenje participativnog pristupa je osnivanje URBACT-ove lokalne grupe dionika (više o osnivanju takve grupe pročitajte u pratećem priručniku).

Upravo je sudjelovanje u URBACT-u istaknuto kao dobra prilika gradovima za jačanje kapaciteta, stručnu podršku, europske kontakte među kolegama te razmjenu dobrih praksi i iskustava. Sve su to dobri elementi za uvod i pripremu u ozbiljnije projekte i ulaganja.

Prilika za priključenje novim URBACT aktivnostima bit će u listopadu s otvaranjem poziva za osnivanje novih mreža za planiranje u okviru programa URBACT IV. Prihvatljive su sve teme od interesa za gradove, a potencijalni prijavitelji mogu očekivati domaći info događaj na kojem će biti objašnjeni svi detalji za prijavu i sudjelovanje.

Na kraju web razgovora orgaiziran je kratki kviz znanja o programu URBACT. Čestitamo sudionicima koji su imali sve točne odgovore i koje nagrađujemo prikladnim URBACT poklon paketom: Gorana (DUNEA), Ingrid i Ana Marija (MPGI) te nepoznati sudionik ili sudionica s nadimkom ''inanash'' (kojeg/u molimo da nam se javi na email sa svojim podacima).

Snimku čitavog razgovora možete pogledati preko poveznice na YouTube, a za preuzimanje prezentacija u pdf formatu koristite sljedeće poveznice: glavna prezentacija s KAIROS i TFC mrežama, te EU izvori financiranja.

Autor: M.E.