Gradske knjižnice kao prostori promicanja održivosti i edukacije o klimatskim promjenama

Naime, na početku projekta C-Change u kojem je sudjelovao i grad Šibenik provedena je anonimna anketa putem koje se htjelo saznati kakva je percepcija građana o klimatskim promjenama, posljedicama istih, te bi li Šibenčani bili voljni sudjelovati u događajima koji se tiču ove problematike. Anketa je pokazala da građani doista jesu svjesni klimatskih promjena, kao i problema koji nastaju kao njihov rezultat. One su stvarne i prisutne, a šumski požari, poplave i podizanje razine mora prepoznati su kao najveći problemi u tom gradu. Međutim, kako povezati klimatske promjene i umjetnost te umjetničke grupe, što je bio i zadatak projekta? S tim pitanjem suočili su se i provoditelji ovog projekta kojima nije bilo sasvim jasno kako spojiti to dvoje. Ali uskoro su uvidjeli da se umjetnost može iskoristiti da se na zanimljiv način svima, a posebno onima najmlađima, predoče problemi klimatskih promjena i neka potencijalna rješenja.

U projektu C-Change URBACT-ove mreže za prijenos lokalne prakse uz Šibenik su  sudjelovali gradovi Wroclaw, Mantova, Gelsenkirchen i Agueda, dok je Manchester poslužio kao grad primjer dobre prakse i nositelj mreže. Šibenik se u projekt uključio različitim događanjima čiji je cilj bilo informiranje i podizanje svijesti građana o onečišćenju i klimatskim promjenama, a sve uz podršku i angažman snažnog kulturnog i umjetničkog sektora grada. Tako je, recimo, u sklopu projekta, napravljena street art intervencija: oslikani je mural na temu klimatskih promjena koji su izradili Lovro Vudrag i Slaven Blaće. Grad je sudjelovanje u ovom programu vidio kao dobru priliku da svoje građane uključi u promišljanje ove teme upravo kroz umjetnost i kulturu.

Klimatsko opismenjavanje

Kao mediteranski grad Šibenik je zasigurno ranjiv na klimatske promjene i Šibenčani su to prepoznali kao problem. Međutim, kako je pojasnila Nikolina Gracin, viša savjetnica za razvoj Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, i ona se na početku projekta pitala kako uskladiti kulturni sektor i pitanje klimatskih promjena da bi Šibenčanima lakše ukazali na ovu problematiku. Međutim, put u Manchester te snalažljivost šibenskog kulturnog sektora pokazali su joj da je itekako moguće povezati ove dvije teme. MAST ili Manchester Art Sustainability Team uspostavila je 2011. godine grupa mančesterskih umjetnika i umjetničkih organizacija. Taj grad obvezao se da će u razdoblju od 2020. do 2025. za čak 50 posto smanjiti emisiju CO₂, a da će najkasnije do 2038. godine emisiju CO₂ dovesti do nule! MAST je u suštini grupa koja se bavi održivošću, a jedan od njihovih trenutačnih projekata je tzv. trening klimatskog opismenjavanja (Carbon Literacy Training) koji je primjenjiv baš za rad u kulturnom sektoru. Navedeni trening koristi se za podizanje svijesti o klimatskim promjenama te o tome da klimatske promjene utječu na nas i naše svakodnevne aktivnosti i radnje.

Gracin ističe jedinstveni koncept Manchestera, kojega i Ana Šimić, voditeljica Narodnog odjela u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ i koordinatorica lokalne skupine dionika, opisuje kao grad koji „živi i diše“ klimatsku održivost. Šimić opisuje kako im je poziv za sudjelovanje u programu i put u Manchester zvučao jako zanimljivo jer „na osobnoj razini nismo bili sigurni kako sektor kulture može utjecati na klimatske promjene“. Međutim, nakon posjeta Manchesteru, kaže Šimić, sve se promijenilo. „Ondje smo, kada smo čuli tamošnja iskustva, shvatili da su upravo knjižnice idealan prostor na kojem se može promicati ova problematika te koliko je važno da svi zajedno, kao društvo u cjelini, krenemo u borbu s klimatskim promjenama“, kazala. Upravo su narodne knjižnice idealni prostor za promicanje održivosti i edukaciju o klimatskim promjenama jer okupljanju veliki broj ljudi koji knjižnice vide kao zajedničko mjesto.

Knjižnica Juraj Šižgorić je u listopadu 2019. bila domaćin treninga klimatskog opismenjavanja koji je pojašnjen u Manchesteru i organiziran u knjižnici za 15 sudionika. Budući da je svaka grupa trebala napraviti vlastitu verziju treninga, sudionici su znali da svoju 'viziju' i verziju treninga moraju napraviti poučnim i privlačnim sudionicima, Taj zadatak pao je na Ivanu Kordić iz udruge Tatavaka, jednu od osnivačica Inicijative Zlarin bez plastike (Plastic Free Zlarin Initiative). Ona je u trening inkorporirala klimatski kolaž, što se pokazalo kao pun pogodak, jer će taj trening biti certificiran od strane Projekta klimatskog opismenjavanja grada Manchestera, a nadaju se, kaže Gracin, i da će drugim kulturnim organizacijama i sektorima pokazati svoju verziju ovoga treninga.

Što je točno 'klimatski kolaž'? To je edukativna igra namijenjena svim uzrastima koju je osmislio Francuz Cédric Ringenbach - inovativni pedagoški alat kojim se na zabavan način objašnjava kako djeluje klima te daje pregled uzroka i posljedica klimatskih promjena. Sudionici pritom uče na koje sve načine mogu djelovati da se bore s klimatskim promjenama. Igra se oslanja na kolektivnu inteligenciju i razvija timski rad, a svi podaci potječu iz izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Kako kulturni sektor može utjecati na podizanje svijesti o klimatskim promjenama?

U ljeto 2019. godine, prije pandemije, pokrenut je pilot akcijski program projekta C-Change. Za pilot je pristiglo osam ideja, a tri su odabrane – događanje pod nazivom „ŠI – plastic free“ koje su organizirali knjižničarsko društvo Šibenik u suradnji s Veleučilištem u Šibeniku, događanje „Volim zeleno“ koje je organizirala Gradska knjižnica Juraj Šižgorić te „Odmori se od plastike!“ kojega su organizirali Udruga roditelja i djece Bodulići s inicijativom „Za Zlarin bez plastike“. Realizacija pilot projekta krenula je 2019., a u nešto izmijenjenom obliku su se aktivnosti nastavile u ljeto 2020., kada su epidemiološke okolnosti to dopuštane. Više od 600 sudionika sudjelovalo je u više od 12 aktivnosti, a pokrenute su i dvije nove inicijative – Škole bez plastike i Arhipelag bez plastike. Šimić dodaje da je organiziran i pop up sajam knjiga pod načelom '3R' – reduce, reuse, recycle, gdje su građanima pokušali pokazati da se razmjenom knjiga poštuju sva tri ova načela.

Petar Mišura, pročelnik UO za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika te financijski voditelj u C-Change projektu, pojasnio je da je Grad Šibenik sudjelovanjem na više europskih projekata „potvrdio kako problemi koje imamo u našem gradu nisu specifični samo za naše područje već su prisutni i u drugim gradovima tj. globalni su“. Stoga se slični problemi iz gradova poput Manchestera mogu primijeniti i u Šibeniku. Dodaje da rješenja - kako ona uspješna tako i neuspješna - mogu pokazati kojim putem krenuti i tako uštedjeti i vrijeme i novac. „Iskustva naših europskih partnera jako su nam korisna, ne samo u provedbi infrastrukturnih projekata već i u dobrim praksama upravljanja gradom“, istaknuo je.

Ništa nije trivijalno

Mišura kao bitnu ističe činjenicu da ovakav tip specifičnih projekata ne zahtijevaju infrastrukturna ulaganja, a imaju za cilj podizanje svijesti građana o klimatskim promjenama. „To je razlog našeg uključivanja u projekt te ujedno i najvažniji ishod; uključivanje pojedinaca i institucija“, kazao je te dodao da će Šibenik nastaviti s implementacijom dobre prakse kroz druge projekte, bilo da je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, energetskoj učinkovitosti, kulturnim i obrazovnim projektima posebno usmjerenima na djecu i mlade.

Pandemija koronavirusa je, naravno, utjecala na implementaciju projekta, kazao je Mišura, koja je onemogućila realizaciju festivala koji je osmišljen u Šibeniku, a koji se trebao održati tijekom travnja 2020. godine. „Spriječila je i održavanje transnacionalnih sastanaka i razmjenu dobre prakse partnera. Sve zadane aktivnosti smo uspjeli realizirati, no, online i sa smanjenim brojem sudionika, a to nije isto kao održavanje aktivnosti 'u živo'“, ističe. Gracin dodaje da su najviše ponosni na C-Change festival koji se održao prošle godine. Iako prvotno planiran za travanj, zbog pandemije pomaknut je na listopad, a organizatori su se usredotočili na događaje koji se mogu organizirati za vrijeme pandemije - izložbe fotografija, likovni događaji za djecu i slično.

Gracin ističe i da je do promjene došlo i na osobnoj razini. Rad na projektu doveo je do povećanja svijesti o klimatskim promjenama i zašto je tako bitno djelovati po tom pitanju. Ističe i da joj je postalo suvišno govoriti, recimo, o održivom turizmu ili gospodarstvu, već da turizam i gospodarstvo jednostavno trebaju biti održivi, bez posebnog naglaska da to tako treba biti. Slično ističe i Šimić – da je putem projekta postala svjesna koliko može iskoristiti svoje radno mjesto za podizanje svijesti o potrebi očuvanja planeta. „To se čine kao trivijalne stvari, ali mogu puno doprinijeti“, zaključuje.