Maloprodaja u srcu lokalnih gospodarstava – RetaiLink istražuje nove poslovne modele za gradove srednje veličine

Kako se maloprodaja mijenja

Novi poslovni modeli za maloprodaju

Tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća mnogi europski gradovi srednje veličine prihvatili su maloprodajni model koji se sastojao od velikih kompleksa za maloprodaju i provođenje slobodnog vremena, a koji se nalaze izvan gradova.

Premještanjem i podjelom tradicionalne maloprodajne ponude u gradovima, provedba sub-urbanog modela često je promijenila okružje za urbanu maloprodaju što je za rezultat imalo to da su mnogi gradovi doživjeli pad u prodaji koja se događa u njihovim centrima zbog čega su se posljedično suočili s praznim prostorima budući da su mnogi mali prodavači i pružatelji usluga bili prisiljeni zatvoriti svoje radnje. Trenutni lokalni trendovi snažno ukazuju na to da semnogišoping centri izvan gradova također suočavaju s propadanjem. Nešto je pošlo po zlu: potrebni su novi poslovni modeli. To su novi trendovi u nastajanju.

MALOPRODAJA = DISTRIBUCIJA: U današnje vrijeme, usprkos vidljivim razlikama u metodama između onih koji se bave maloprodajom i onih koji se bave veleprodajom, maloprodaja (prodaja za konačnu konzumaciju) i distribucija se sve više preklapaju s vremenom. Razlika između njih, kao i njihovi odnosi s proizvodnim tvrtkama su postali zamagljeni s obzirom na to da zajednički pomiču lanac za opskrbljivanje u realnom vremenu: oni koji se bave maloprodajom sve više proizvode i distribuiraju svoje vlastite proizvode, a oni koji se bave veleprodajom se približavaju klijentima pojedinačno, naročito pojavom online kupnje.

FRANŠIZING: Čini se da specijalizacija velikih brendova dobiva podlogu u maloprodaji dok distributeri multi-brendova postupno nestaju s obzora. Franšizing je tako postao rašireni poslovni model koji omogućuje istim brendovima da budu prisutni u svakom važnijem uličnom i trgovačkom centru diljem Europe.

RAZMJER + PERSONALIZACIJA: Vodeći faktori koji mijenjaju poslovne modele u ovom sektoru uključuju IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije), potragu za učinkovitošćuputemekonomije razmjera i potrebu za diferenciranim profilom kako bi se izbjeglo žrtvovanje ponude atraktivnog personaliziranog iskustva.

NOVE MALOPRODAJNE STRATEGIJE: Posljednje narušavanje starog poslovnog modela za maloprodaju povezano je s nedavnim razvojima u maloprodajnim strategijama kao što su višekanalna prodaja, tehnološka otkrića i pritisci oko inovacija. Natjecanje se pretvorilo iz izbora proizvoda i cijena u izbor kanala: oblici kupnje, razine usluga i ponuđeno iskustvo.

Digitalizacija i alati za IKT za integrirano maloprodajno iskustvo (i oko čega se naši gradovi trebaju brinuti)

ON-OFF ŠOPING: Digitalizacija i alati za IKT, uključujući geolokaciju (praćenje položaja za odabrani i personalizirani proizvod i uslugu), e-prodaja preko računala, mobitela i tableta te nove usluge dostave i prikupljanja prilagođene potrošačima što doprinosi iskustvu kupnje 24 sata dnevno.

Takozvani omni ili višekanalne maloprodajne strategije dopuštaju današnjem kupcu da traži maloprodaje koje pružaju besprijekorna iskustva on-line i off-line. Trenutna ideja je da ćenajuspješnije biti maloprodaje koje su pronašle pravilan omjer kombiniranih rješenja: online, ulične prodavaonice, „click and collect“, mobilne aplikacije, e-rješenja u prodavaonicama, zajedno s odličnom uslugom za klijente.

Kako god, digitalizacija je najviše usvojena od strane velikih tvrtki i novih poduzetnika u maloprodaji. Izaziva druge, naročite obiteljske ili tradicionalne lokalne mikro maloprodaje, čiji vlasnici imaju manje razumijevanja – ili čak interesa – za nove tehnologije, koji smatraju da je teško prilagoditi se novom svijetu alata koji se mijenjaju velikom brzinom i korištenju znanja drugih.

VJEŠTINE I ZAPOŠLJAVANJE: Digitalizacija maloprodajnog sektora ima znakovite utjecaje na zapošljavanje, kako na ukupan broj zaposlenih tako i na promjene vještina koje se traže.

Kada govorimo o potrebama zapošljavanja, dobra vijest je da se maloprodajni sektor relativno dobro odnosi prema razlikama u vještinama. Držeći se okvira novog poslovnog modela, opseg potrebnih vještina ide izvan trgovačkih vještina, ali nastavlja rasti razvojem novih formata i kanala, posebice sve većim zahtjevima oko e-vještina.

2 of 19 milijuna maloprodajnih poslova u Europi dolaze direktno ili indirektno iz online maloprodaje. Gradovi srednje veličine moraju zbog toga obratiti posebnu pažnju na taj dio kao potencijalan izvor novih zapošljavanja s obzirom na to da će nadogradnja i modernizacija lokalnog maloprodajnog sektora zahtijevati mogućnost i podršku kod izgradnje novih vještina.

Ponašanje i očekivanja klijenata

Promjenjivi obrasci potrošača ključni su faktori koji uvjetuju model maloprodajne strategije u gradu.

Europljani žive duže i sve su više koncentrirani u gradovima

I dok mladi teže preseljenju u velike gradove, gradovi srednje veličine su najčešće domovi za umirovljenike i stariju radnu snagu s većim udjelom školske djece. To direktno utječe na navike potrošača i obrasce kupovanja.

Stariji ljudi obično smanjuju razinu potrošnje i manje kupuju dok istovremeno trebaju male i pogodne trgovine koje se nalaze blizu. Mlađi odrasli ljudi zahtijevaju više jednostavnosti i pogodnosti u smislu da imaju mogućnost provesti više kvalitetnog vremena s obitelji i za potrebe zajednice. Ukratko, aktualne su manje trgovine gdje potrošači mogu brže obaviti kupnju i ne trošiti puno energije, a veliki redovi i “veliki hladnjaci“ više nisu primamljivi.

Klijenti su danas obrazovaniji i informiraniji, kao i sve više prilagodljivi korištenju digitalnih tehnologija

·         Očekuje se da će brže i lakše doći do informacija

·         Više brinu o okolišu i društvu. Zbog toga što su obrazovaniji i povezaniji, oni traže i veću odgovornost onih od kojih kupuju.

·         Pokazuju zanimanje za iskustvo u kupnji koliko i u sam proizvod

·         Traže optimalnu mješavinu ponuđenog proizvoda i usluge.

Ova animacija, proizvedena od strane URBACT-ove RetaiLink mreže, objedinjuje glavne trendove koji mijenjaju maloprodajni sektor:

Čega gradovi moraju biti svjesni

Gradovi srednje veličine bore se s tržištem koje poprima jake obrise međunarodnog i konkurentnog. Broj maloprodajnih jedinica se smanjuje u gradovima srednje veličine i izgleda da nikad neće dostići razinu na kojoj je bio. To se događa zbog negativne kombinacije:

·         Navika novih kupaca

·         Zastarjele maloprodajne ponude

·         Šoping-centara u gradovima i izvan njih

·         Primamljivo šoping iskustvo i ponude za provođenje slobodnog vremena u velikim gradovima

Dionici u gradovima i maloprodaji moraju razumjeti i shvatiti nove navike potrošnje i preferencija.

Različit opseg godina na polju maloprodaje, potencijalne prednosti lokalne maloprodaje, turistički faktor itd., sve ovo zahtijeva prilagodbu tipova trgovina interesima lokalnog stanovništva i posjetitelja kako bi bili u mogućnosti primijeniti što prikladniji maloprodajni model koji može ponuditi pravi proizvod pravom kupcu, na pravi način, po pravoj cijeni. U takvom kontekstu, prodavačimoraju biti svjesni motivacije koja stoji iza takvog ponašanja i biti spremni zadovoljiti potrebe kupca.

Ključni izazovi kojima se bavi RetaiLink

Mreža RetaiLink će istražiti brojna moguća rješenja i pristupe naglašene u nastavku, uvijek koristeći analizu potrošača kao osnovu za svaku poduzetu akciju.

Inovativnih pristupa za stimuliranje maloprodajnog sektora ima puno i kreativni su: široka atraktivna kulturna ponuda oko maloprodajnog sektora, koordiniranje uličnih aktivnosti, utrke, nadmetanja, ponude za djecu s prilagođenim radnim vremenom maloprodajnih jedinica, digitalizacija usluga pružanja informacija i virtualno vođenje kroz grad u pojedinim dijelovima grada, atrakcije i javna događanja koja uključuju lokalnu zajednicu, umjetnost, koncerti i sportska događanja. Specifična rješenja za maloprodaju, kao što su otvorena bežična mreža i geo-lokacija, mogu biti uvedena u suradnji s maloprodajnim sektorom. Mogućnosti za inovacije i u gradovima srednje veličine su velike.

U RetaiLink projektu su itekako svjesni da ne postoji jedan pristup koji će riješiti mnoge izazove u sklopu revitalizacije maloprodajnog sektora u gradovima. Međutim, prepoznaju da će pametno povezivanje različitih pogleda, interesa i stručnosti u maloprodajii sličnim područjima pomoći u kreiranju cjelovite i uspješne strategije za maloprodajni sektor u gradovima.

Zbog trenutnih izazova i onih koji tek dolaze, gradovi danas zahtijevaju napor u zalaganju od strane pojedinaca i mjerama koje kreću od vlasti (top-down). Mreža RetaiLink poziva na cjelokupni bottom-up pristup (odozdo) koji će okupiti puno različitih i relevantnih dionika na polju maloprodaje na lokalnoj razini u URBACT lokalnu grupu (ULG). ULG-ovi će ponajprije obuhvatiti lokalne javne usluge, privatne tvrtke i upravitelje nekretninama, kulturni i kreativni sektor te donositelje odluka na lokalnoj razini.

Partnerski gradovi razvit će Integrirani plan aktivnosti (IAP) koji će obuhvatiti različite dimenzije razvoja maloprodaju, uključujući trendove potrošnje, propise, zapošljavanje, urbano planiranje, upravljanje javnim prostorima, mobilnost, kulturnu i kreativnu industriju te sudjelovanje građana između ostalog.

S ciljem rješavanja ovih izazova RetaiLink mreža poticat će razmjenu znanja i učenje o brojnim temama. Neke od njih povezane su s:

PROPISIMA: U svakoj zemlji članici, propisi se donose na višem ili nižem nivou i variraju od zemlje do zemlje. Npr., EU direktiva o radnom vremenu i nacionalni propisi definiraju da o radu nedjeljom odlučuje svaka zemlja članica za sebe.

POREZIMA: Upravljanje lokalnim porezima, kao i razina decentralizacije, može uvelike utjecati na svaki prostor koji lokalna vlast ima za oživljavanje maloprodajnog sektora.

STVARANJEM PROSTORA: Postoje i druga nefisklana pravila koja imaju svoju ulogu. O njima se zajednički odlučuje na nacionalnoj i lokalnoj razini, a uključuju urbano planiranje i propise: radno vrijeme, definiranje zona, vrstemaloprodajnih jedinica u pojedinim dijelovima grada, korištenje zemljišta, mobilnost itd. Naročito osjetljiv može biti problem s dozvolom jedinice lokalne samouprave za razvoj maloprodaje na lokacijama izvan grada što izaziva velike polemike u EU s obzirom na to da suprotstavlja liberalnost i osjetljivost oko upravljanjem lokalnim tržištem.

KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA: Treninzi i radni programi, poslovni i maloprodajni inkubatori ili poticanje poduzetništva su kompetencije koje lokalne vlasti mogu odobriti i provoditi kao dio svoje urbane razvojne strategije s ciljem oživljavanja ovog sektora.

POPREČNIM ASPEKTIMA: Postoje EU direktive po pitanjima kao što su gospodarenje otpadom, očuvanje okoliša ili etički standardi proizvodnje kojih se maloprodajnici moraju pridržavati bez obzira na kojoj razini rade. Naročito su bitne EU direktive koje se tiču okoliša, kao što je Direktiva o zbrinjavanju električnog i elektroničkog otpada, te zdravlja, kao što su Direktiva o zdravlju i Sigurnosna direktiva o određenim zanimanjima te zaštiti potrošača.

Zašto je maloprodajna strategija važna za sve gradove

·         maloprodajne aktivnosti kreiraju poslove, dodane vrijednosti i poslove (direktno, indirektno i posljedično) što uvelike utječe na nacionalno i lokalno gospodarstvo. Iako je teško izračunati točan multiplicirani učinak, procjenjuje se da jedan od četiri poslova ovisi o maloprodajnom i veleprodajnom sektoru.

·         Maloprodaja je također i izvor direktnih prihoda preko poreza u različitim regulatornim rubrikama. Direktni prihodi od lokalnih poreza mogu varirati između zemalja i mogu se odnositi na vlasništvo, prodaju, poslovnu aktivnost ili doprinose za zaposlene, koji su i najčešći u svim zemljama.

·         Maloprodajni sektor je snažna poluga u oba smjera unutar vrijednosnog lanca s obzirom na to da ovaj sektor pomaže ispunjavanju zahtjeva potrošača za proizvodima i uslugama drugih proizvođača. Ovaj sektor utječe i na druge lokalne grane kao što su kafići i restorani.

·         Konačno, maloprodajni sektor profitira iz kulturnih programa i programa za korištenje slobodnog vremena. Osim toga, parade, festivali i aktivnosti na otvorenom daju smisao mjestu i identitet lokalnoj zajednici pa se zbog toga poduzetnici lakše odlučuju na kupnju i ulaganje dajući smisao vlasništvu.

Mreža RetaiLink prepoznaje neke osnovne principe za poticanje aktivnosti: gospodarski i društveni razvoj europskih gradova se usko isprepliću s promjenama koje se trenutno događaju u maloprodajnom sektoru. Maloprodaja je prepoznata kao ključna poveznica u ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju grada te je najbliži sektor građanima i potrošačima u potrošačkom lancu. To znači da gradovi koji povežu raznoliku maloprodaju i kvalitetu života svojeg stanovništva mogu spriječiti preseljenje ljudi u veće gradove.

Snažno internacionaliziran, maloprodajni sektor uvelike utječe na glavne globalne promjene i trendove utječući na gradove općenito. U vrijeme gospodarske krize većina europskih gradova je iskusila snažno propadanje maloprodaje što je rezultiralo praznim prostorima, padom potrošnje i manjim brojem radnih mjesta. To je posebno naglašeno u gradovima srednje veličine. Mreža RetaiLink će pružiti potporu gradovima partnerima u revidiranju svojeg lokalnog modela za maloprodaju s ciljem pružanja atraktivnijeg kupovnog iskustva.