Karlovac: Uključivanje javnosti u planiranje i uređenje javnih prostora

Prvi dan susreta prošao je u razmjeni iskustava i analizi stanja javnih prostora u pet hrvatskih gradova. Navedeni su pozitivni i negativni primjeri i uočena neka zajednička iskustva, ali i neke specifičnosti. Razgovaralo se o nastojanjima da se ožive javni prostori karlovačke Zvijezde koja propada nakon odlaska vojske 90-tih godina i preseljenja nekih vitalnih sadržaja izvan povijesne jezgre Karlovca. Naveden je i primjer Trga hrvatskih branitelja u Karlovcu gdje je umjetničko rješenje spomenika, proizašlo iz arhitektonsko-urbanističkog natječaja, pomoglo nastanku javnog prostora koji preko dana funkcionira kao reprezentativni trg ispred zgrade suda, a navečer kao mjesto okupljanja mladih.

Dok karlovačka povijesna jezgra zjapi prazna, javni prostori zadarskog poluotoka potpuno su podređeni turizmu, a svakodnevni život građana u vrijeme turističke sezone potpuno je paraliziran. Javni prostor se privatizira proširenjem ugostiteljskih terasa do te mjere da je onemogućena normalna pješačka komunikacija ulicama i trgovima. S druge strane, izvan turističke sezone vrlo je malo sadržaja osmišljeno za stanovnike, a  prostori se zatvaraju i preuređuju za iduću turističku sezonu. Nedostatak javnih prostora dostupnih građanima tematizirale su dvije interdisciplinarne radionice provedene 2017. godine. Arhitektonsko-urbnistička radionica pod nazivom Javni prostori grada – tradicija i suvremene potrebe provedena je s ciljem stvaranja prijedloga za razvoj prostora i razvoj turističkih aktivnosti, na razini koja je održiva, u odnosu na svakodnevni život u gradu. Druga radionica, pod nazivom Gradionica održana je u sklopu festivala KvartArt. Njome su predložena niskobudžetna rješenja za revitalizaciju napuštenog prostora bivše vojarne Stjepan Radić u javni prostor po mjeri građana.

Pulski primjeri pokazali su kako javni prostori mogu rezultirati neadekvatnim rješenjima kad se prostor sagledava parcijalno, baveći se samo jednom temom ili nastojeći riješiti samo jedan problem. Bilo da su stvari postavljene loše od samog početka, ili inicijalno dobro osmišljen projekt završi djelomičnom izvedbom, rezultati su u oba slučaja razočaravajući.  Prezentirani su Titov park, kružni tok na ulazu u Pulu i Trg kralja Tomislava.

Šibenski arhitekti su izdvojili primjer Starog pazara koji, iako su na njegovo uređenje utrošena značajna financijska sredstva, nikad nije zaživio kao javni gradski prostor. U suradnji s gradom, osmišljen je novi eksperimentalni model provedbe arhitektonsko-urbanističkog natječaja kojim se pojednostavljuje uobičajena složena procedura provedbe natječaja i potiče uključivanje javnosti. Cilj je dobiti pet idejnih rješenja na nivou prostorne analize tj. skice koje će biti javno prezentirane.

Varaždinski primjeri potaknuli su raspravu o tome zašto se u mnogim gradovima arhitektonska struka zaobilazi i isključuje iz procesa planiranja javnih prostora te jesu li i čime arhitekti sami doprinijeli takvoj situaciji. Kao mogući uzrok navedena je zatvorenost unutar stručnih, teorijskih okvira i neprilagodljivost realnim okolnostima. Istaknuta je problematika komplicirane i skupe provedbe javnih arhitektonskih natječaja s neizvjesnim ishodom za naručioca i često s rješenjima koja značajno nadmašuju planirani budžet. Prezentiran je i primjer izrade integriranog akcijskog plana za održivu urbanu obnovu prostora bivše vojarne u Optujskoj ulici u Varaždinu, a kroz provedbu europskog projekta MAPS za revitalizaciju bivših vojarni u sklopu programa URBACT III. Uz preduvjet da za provedbu tog projekta bude postojala politička volja, to će biti prilika da se ispita funkcioniraju li europski modeli u planiranju javnih prostora  u hrvatskom kontekstu.

Drugi dan susreta u Karlovcu govorilo se o uključivanju javnosti u planiranje javnih prostora. Suvremeni pristup potiče uključivanje i drugih dionika, osim predstavnika lokalne uprave i arhitekata, i to javnih institucija, civilnih udruga i građana. Sociologinja Diana Magdić govorila je o modelima participativnog planiranja prostora navodeći splitske primjere. Naglasila je da je za uključivanje građana bitna motivacija te da javni interes treba svesti na osobnu razinu. Građanima treba objasniti da će kvalitetan javni prostor ne samo povećati kvalitetu života nego i podići cijenu privatnih nekretnina u svojoj blizini, isto kao što će zapušten ili neadekvatan javni prostor srušiti vrijednost nekretnina koje ga okružuju. Skrenula je pozornost i na mogućnost manipuliranja mišljenjem javnosti kroz provođenje anketa, bilo kroz svjesno ili nesvjesno formuliranje sugestivnih pitanja ili pak kroz opetovano popunjavanje ankete od strane pojedinaca ili neke interesne skupine što dovodi do nerealnih rezultata. Kao metodu koja se u praksi pokazala kao najproduktivnija, istaknula je osnivanje fokus grupa koje se sastoje od 5 do 10 zainteresiranih pojedinaca koji nisu isključivo iz znanstvenih tj. stručnih krugova već i iz civilnog sektora. U raspravi nakon izlaganja postavljena su i neka zanimljiva pitanja. Da li je uključivanje javnosti u planiranje javnih prostora tema kojom bi se trebali baviti arhitekti? Kako interes javnosti može postati relevantan za donošenje odluka o prostoru osim kroz aktivistički rad udruga koji se često percipira kao „protudržavno djelovanje“? Koliko su europski modeli i europski projekti, u kojima je uvijek obavezna participacija građana, zapravo primjenjivi u hrvatskom kontekstu?

Na kraju drugog dana održana je radionica kojom su sudionici pokušali osmisliti proces uključivanja različitih dionika u planiranje konkretnih javnih prostora uvažavajući prostorni, ali i društveni kontekst. Osim arhitekata u radionicama su sudjelovali i predstavnici lokalne uprave iz Karlovca i Varaždina kao i predstavnici civilnih udruga iz Karlovca.

Idući susret projektnih partnera održat će se u lipnju u Zadru a tema će biti privremeno korištenje prostora, male intervencije i umjetnost u javnom prostoru. Završni susret planiran je za listopad i održat će se u Varaždinu s temom inovativnih metodologija u planiranju javnih prostora. Na kraju projekta, sva razmijenjena znanja i iskustva bit će sistematizirana i objedinjena te u obliku preporuka objavljena u priručniku za suvremeno planiranje javnih prostora u lokalnom, hrvatskom kontekstu.

Za „Društvo arhitekata Varaždin“ :

Maja Kireta, koordinatorica projekta

Emilija Vlahek, koordinatorica projekta