Kako urbani turizam učiniti održivijim u post-pandemijskoj Europi

Urbani turizam jedan je od onih fenomena koji je prije izbijanja pandemije potaknuo burne rasprave o njegovoj održivosti. Postpandemijska tranzicija sada predstavlja jedinstvenu priliku za dubinsku reformu postojećeg obrasca gospodarskog razvoja, posebice njegovih najkontroverznijih manifestacija.

Ovaj članak predstavlja studiju koja se trenutno provodi kao dio Aktivnosti 1 za održivi turizam u sklopu inicijative Urbana agendu za EU i njenog tematskog partnerstva za kulturu i kulturnu baštinu. Cilj je ove studije s gradskim dužnosnicima razgovarati o inovativnom pristupu regulaciji sektora kratkoročnog najma smještaja, koji se trenutno temelji na trojednoj strategiji “Priprema, očuvanje, platformizacija”. Priprema znači raditi rame uz rame s lokalnim zajednicama kako bi se spriječio egzistencijalni rizik hiperturizma. Očuvanje znači provedbu propisa usmjerenih na očuvanje urbanih područja i njihovih zajednica posebno izloženih riziku hiperturizma. Platformizacija znači eksperimentiranje s platformama za kratkoročno iznajmljivanje kojima upravlja zajednica.

Studija se provodi u suradnji s različitim gradovima u URBACT programu, a posebice onima koji su uključeni u mreže Tourism-friendly Cities i Kairós. Konzultirano je devet gradova u različitim dijelovima Europe: pet malih gradova, Cáceres (ES), Druskininkai (LT), Dubrovnik (HR), Dún Laoghaire (IE) i Rovaniemi (FI); tri grada srednje veličine, Braga (PT), Firenca (IT) i Krakov (PL); i jedan veliki glavni grad, Berlin (DE).

Rizik hiperturizma

U posljednjih deset godina neregulirana ugostiteljska industrija pretvorila    je urbani turizam u potencijalnu egzistencijalnu prijetnju za sve veći broj      gradova i urbanih područja. Ranije se rizik od hiperturizma odnosio na          ograničen broj malih i srednjih gradova, poput onih sa starim jezgrama pod  zaštitom Unesco-a (u južnoj Europi to su npr. Venecija, Dubrovnik, Rodos,    Plovdiv, Granada), ali s pojavom platformski posredovanog smještaja za  kratkoročni najam, ovaj je rizik postao opći te sada uključuje sve vrste  gradova.

Posljednjih su godina lokalne vlasti pribjegle strožoj ili blažoj aktivnoj  regulaciji kratkoročnog smještaja za odmor kada je prekomjerna turistička potražnja opteretila lokalno stanovništvo i urbano društveno tkivo. Propisi su doneseni na reaktivan način nakon što su gradovi i druge popularne turističke destinacije dosegnule, a u nekim slučajevima i premašile vrhunac ekološkog turističkog kapaciteta svog mjesta. Iz različitih razloga regulatorne su inicijative postigle ograničene rezultate. Također, čini se da su postojeće regulatorne inicijative specifične za određeno mjesto: lokalno su fragmentirane i nemaju uvijek podršku središnje vlade.

Pandemija kao faktor promjene

Ograničenja uvedena tijekom pandemije dramatično su utjecala na gradove, a posebno na njihova gospodarstva orijentirana na usluge, počevši od sektora kulture i zabave. Muzeji, kazališta, restorani i barovi bili su teško pogođeni zatvaranjem i sada se nakon ponovnog otvaranja bore za oporavak. Štoviše, širenje rada na daljinu zadalo je gotovo smrtonosni udarac nekim poslovnim četvrtima te maloprodajnom sektoru općenito, uzrokujući zatvaranje mnogih privatnih trgovina, ali je s druge strane pogodovalo širenju usluga dostave koje nude divovi online trgovine i multinacionalni maloprodajni lanci.

Na sjevernoj hemisferi, u ljeto 2021. godine dio se urbanog turizma vratio u normalno stanje, no iznenadni ponovni početak turizma i ekonomije zabave općenito povećava rizik od zagušenja u urbanim područjima koja obiluju prirodnim bogatstvima kao što su pristup moru, jezerima ili planinama. S druge strane, trajna neizvjesnost o tijeku pandemije i dalje utječe na krizu u gradovima čija su se gospodarstva razvila oko sada neaktivnih poslovnih četvrti te četvrti za zabavu.

Izazovi i prilike u post-pandemijskoj tranziciji

Unatoč svoj ambivalentnosti sadašnjeg trenutka razdoblje nakon pandemije nudi jedinstvenu priliku za eksperimentiranje s time koji smjer odabrati u tranziciji ka održivosti u sektoru turizma. Zbog toga je važno – i hitno – razmišljati o inovativnom pristupu regulaciji kratkoročnog najma smještaja za turiste i druge privremene posjetitelje.

U tom su smjeru postignuti važni pomaci. Europska komisija nedavno je pokrenula Inicijativu za turističke usluge – kratkoročni najam, koja uključuje i savjetuje se s gradovima i građanima kako bi se razvio „odgovoran, pravedan i pouzdan rast kratkoročng najma kao dio dobro uravnoteženog turističkog ekosustava”.

Lokalna je razina ključna za uspješnu regulaciju urbanog turizma. U tom smislu, vjerujemo da inovativna strategija regulative – koja se oslanja na mješoviti, preskriptivni i proaktivni pristup javnoj politici – mora uključivati ​​širok raspon tehnika za zajedničku izradu regulative te koristiti participativne metode, baš kao što to radi URBACT program u svojim mrežama gradova. Ovdje je usvojena URBACT metodologija kako bi se postigao veći osjećaj odgovornosti lokalnih zajednica za upravljanje urbanim turizmom.

Studija platformi za iznajmljivanje kojima upravlja zajednica provedena u sklopu Urbane agende Europske unije

Studija pokrenuta u okviru Urbane agende EU-a (UA) u sklopu Aktivnosti 1 oslanja se na  URBACT-ov pristup tako što promatra lokalne prakse i iskustva u upravljanju turističkim  tokovima i njihovim utjecajem na lokalnoj razini. Putem ankete u gradovima uključenim u  mreže Tourism-friendly Cities i Kairós, te u gradovima u partnerstvu Urbane agende  Europske unije, studija će evaluirati i testirati strategije za upravljanje sektorom lokalnog  kratkoročnog smještaja kojim rukovodi dotična zajednica. Odabrani gradovi predstavljaju  različite tipove urbanog turizma: dok neki nisu dosegli svoju prijelomnu točku u smislu  urbanog turizma, drugi su spremni ulagati više u ograničavanje rizika vezanih uz  neobuzdano tržište kratkoročnog najma smještaja za odmor.

Primjerice, portugalski grad Braga doživljava snažan porast broja turista te razmatra strategije za bolje i jače uključivanje lokalnog stanovništva u djelatnosti vezane za privremenu prisutnost turista. Grad Cáceres (Španjolska) ima selektivan pristup kratkoročnom najmu jer mu regionalno zakonodavstvo dopušta kontrolu iznajmljivanja turističkih apartmana. U suradnji s Bragom i Cáceresom u mreži Tourism-friendly Cities Krakov nastoji očuvati svoju zajednicu dugoročnih stanovnika u povijesnoj gradskoj jezgri.

Studija u sklopu Urbane agende Europske unije testira interes i mogućnosti odabranih gradova za eksperimentiranje s platformama za iznajmljivanje kojima upravlja zajednica. U fokusu su im sljedeća tri načela:

• Anticipativno planiranje: u turističkoj politici anticipativnim pristupom nastoji se spriječiti reprodukcija sustavnog rizika poput hiperturizma nakon poremećaja kao što je npr. pandemija koronavirusa;
• Angažman zajednice: stvaranje osjećaja pripadnosti lokalnoj zajednici znači prihvaćanje pristupa turizmu koji potrebe zajednice stavlja u središte strategija lokalne politike posvećene ekonomskoj diverzifikaciji i održivom urbanom metabolizmu;
• Osnaživanje lokalnih vlasti: turizam usmjeren na zajednicu zahtijeva novu institucionalnu strategiju usredotočenu na moć gradova i općina. Lokalni okvir je ključan ne samo iz perspektive društvenog utjecaja i provedbe politike nego i u smislu institucionalnog osnaživanja lokalnih zajednica.

Završne napomene

Naglo zaustavljanje turizma nametnuto tijekom pandemije omogućilo je javnosti da razvije kritični odmak od obrasca gospodarskog razvoja koji obično povezujemo ​​s takozvanom 'normalnošću', uključujući urbani turizam, a posebno ugostiteljski sektor posredovan platformama.

Pri procjeni raznolikosti lokalne stvarnosti i stajališta o urbanom turizmu, izazov Urbane agende Europske unije jest iskoristiti priliku dok se turistički sektor oporavlja od krize koronavirusa te u novom svjetlu ponovno pokrenuti lokalno upravljanje kratkoročnim iznajmljivanjem smještaja za odmor. Cilj je gradovima uključenima u URBACT mrežu te u inicijativu Urbana agenda Europske unije dati mogućnost da oblikuju bolju buduću regulativu za sektor kratkoročnog najma u EU.

Za više informacija:

Kako koristiti analizu podataka kako bi turizam postao održiviji za gradove i zajednice: rješenja mreže Tourism-friendly cities

Urbane lekcije iz pandemije, autor: stručnjak URBACT-a Ivan Tosics

Urban Agenda Europske unije - Partnerstvo za kulturu i kulturnu baštinu

Autori: Laura Colini, stručnjakinja URBACT programa, i Ugo Rossi, znanstveni institut Grand Sasso, Italija