Kako ubrzati tranziciju gradova prema kružnoj ekonomiji

U ovome članku, predstavit ćemo vam neke hitne akcije koje gradovi mogu usvojiti i neka pitanja koja moraju adresirati ako žele bolje upravljati i čuvati svoje resurse.

Članak je inspiriran prvim uvidima koji su proizašli iz URBACT-ove mreže za planiranje – URGE: Building circular cities, koju vodi grad Utrecht. Članak cilja na to da pokaže kako se gradovi mogu bolje pripremiti da ispune svoju ulogu glavnog dionika u postizanju EU-ovih ciljeva održivosti i popločaju put za provedbu Europskog zelenog sporazuma.

Novi politički poticaj

U ožujku 2020. Europska komisija je pokrenula Novi akcijski plan o kružnoj ekonomiji za čišću i konkurentniju Europu. Plan uvodi snažan i koherentan okvir za javne politike koji će potaknuti održive proizvode, usluge i poslovne modele. On predviđa uspostavljanje novih potrošačkih obrazaca  u kojima se otpad ne proizvodi.

Taj okvir identificira lance ključnih proizvoda koji se trebaju postaviti kao prioritet, a oni uključuju: ICT i elektroniku, baterije i vozila, hranu, vodu i druge hranjive tvari, ambalažu, plastiku, tekstil te zgrade i gradsku infrastrukturu.

Putem ovog novog okvira za javne politike Komisija poziva sve institucije i tijela EU-a na aktivan doprinos u provedbi kružnog gospodarstva. Ona potiče Države članice na usvajanje ili ažuriranje njihovih nacionalnih strategija, planova i mjera za kružno gospodarstvo u svjetlu dosadašnjih ambicija.

To je ujedno i područje u kojima gradovi imaju ključnu ulogu, ne samo u izradi, testiranju i primjeni cirkularnih principa na terenu. Još važnije, gradovi moraju razviti strategije i politike koje počivaju na integriranom sektorskom pristupu.

Važnost novih tržišta

Strategije na gradskoj razini moraju obuhvatiti dosadašnje prakse u gospodarenju otpadom, uključujući uvođenje mjera kojima se kultivira lokalno iskorištavanje i ponovna uporaba materijala iz pojedinih  vrsta otpada kao 'sekundarne sirovine'.

No to je nemoguće napraviti ako nisu usvojeni relevantni tehnički standardi koji bi osigurali učinkovitu i sigurnu uporabu sekundarnih sirovina. Paralelno s time, potrebne su dodatne akcije na operativnoj razini kako bi se teren pripremio za široku upotrebu sirovina, uključujući uvođenje poticaja za nagrađivanje unaprjeđenih performansi u održivosti.

Gradovi moraju biti spremni za procjenu izvodljivosti osnivanja promatračnice tržišta za ključne sekundarne sirovine, mapiranje tijekova materijala i omogućavanje protoka informacija između prodavača sirovina i potencijalnih kupaca. Tako će se novi model razviti i pozitivno utjecati na stvaranje novih poslova i unaprjeđenje ljudskih kapaciteta.

Strategije moraju početi s provedbom i takvih praksi u javnoj nabavi, s obzirom na to da kupovna moć javnih vlasti predstavlja oko 14% BDP EU-a. Utjecanje i usvajanje zakonodavstva koje će rezultirati povećanim korištenjem sekundarnih sirovina bit će ključno.

Ne smijemo zaboraviti ljudsku perspektivu

Kako bi novi poslovni modeli bili uspješni, potrebno je pojačati potražnju, stoga su akcije koje povećavaju svijest građana o njima nužni. Povećana potražnja stimulira ponudu, stoga su takve akcije od iznimne važnosti.

Imperativ je osigurati da potrošači primaju pouzdane i relevantne informacije o proizvodima koji se prodaju, a idealno i tijekom njihove faze izrade (npr. kod kupovine kuća ili stanova), i koje uključuju informacije o njihovom vijeku korištenja, dostupnosti usluga popravka ili zamjenskih dijelova.

Istodobno, jednako je važno ako ne i važnije, podizati svijest profesionalaca o koristima redizajna i ponovnom korištenju i uporabi materijala u novim proizvodima. To uključuje inženjere koji dizajniraju građevine tako što uzimaju u obzir načela kružnog gospodarstva ili one koji dizajniraju industrijske procese koji koriste resurse u zatvorenim petljama. 

No to uključuje i fizičke radnike, plave ovratnike, zaposlene u različitim sektorima, čiji se kapaciteti i navike u skladu s novom realnošću također moraju razviti. Ako su aktivnosti poduzete u tom smjeru, kružno gospodarstvo može imati pozitivan neto učinak na stvaranje poslova pod pretpostavkom da radnici usvoje nove vještine potrebne za zelenu tranziciju.

Potencijal socijalne ekonomije, koja je predvodnik u stvaranju poslova povezanih s kružnim gospodarstvo, dodatno će se podupirati uzajamnim koristima koji proizlaze iz podrške zelenoj tranziciji i jačanju socijalne uključenosti.

Važnost lokalnih pristupa

Rješenja za kružno gospodarstvo na lokalnoj razini moraju biti krojeni prema lokalnim uvjetima i okruženju. Postojeće karakteristike moraju biti uzete u obzir: specifične vrste otpada koje nastaju u ključnim lokalnim gospodarskim aktivnostima, ovisnost o uvozu resursa, trenutačna upotreba materijala i eventualni izvoz otpada.

Na lokalnoj razini, izolirane politike gradskih odjela moraju se zamijeniti višedioničkim procesom kod donošenja odluka. Nadalje, kružno gospodarstvo mora biti stalna tema građanskih dijaloga i otvorenih panel diskusija. To će gradovima olakšati identificiranje i prioritiziranje akcija koje će proizvesti najveći učinak, te bazirane na procjeni lokalnih realnih uvjeta i relevantnih materijala za ponovno korištenje.

Financiranje i izgradnja nužne lokalne infrastrukture koja može podržavati ovu tranziciju od velike su važnosti. Na primjer, uspostavljanje banaka materijala i zelenih punktova za odvajanje, recikliranje, odlaganje i ponovnu uporabu materijala.

U tom kontekstu, važnost usvajanja integriranog pristupa je opet ključan trenutak. Očekuje se da će novi fondovi kohezijske politike pomoći gradovima u provedbi takvih ulaganja, ali postoji potreba za usklađivanjem resursa i suradnjom među dionicima na svim razinama.

Stavljanje prioriteta na lokalne akcije koje će svojim intervencijama ubrzati provedbu Zelenog sporazuma i tranziciju prema kružnom gospodarstvu predstavlja budući izazov za sve gradove.

Završne misli

Ta tranzicija gradova mora biti sustavna, duboka i transformativna, kako u EU tako i van njenih granica. Da bismo to uspjeli ostvariti, mnoge akcije je potrebno pokrenuti na lokalnoj razini.

Devet gradova koji sudjeluju u mreži SURGE su korak ispred drugih na tom putu jer su već identificirali važnost lokalnih strategija, politika i planova za promoviranje kružnog gospodarstva. Oni su se stvarno obvezali na dubinsko razmatranje tih ključnih pitanja koje imamo u narednim godinama. Iako je mreža fokusirana na građevinski sektor, trebali bismo moći generalizirati njene pronalaske i zaključke te ih moći primijeniti i na druge sektore. Ovaj članak već nastoji pružiti smjernice za aktivnosti koje gradovi moraju kritički razmotriti kako bi procijenili, prioritizirali i proveli akcije koje idu u prilog kružnom gospodarstvu.

Ti su pristupu u skladu sa širom europskom strategijom i ciljem da gradove pozicioniraju kao predvodnike u provedbi održivih ciljeva razvoja u Europskoj uniji.

Napisala: Eleni Feleki

Preveo: M.E.