Kako je Pazin uključivanjem građana u donošenje proračuna razvio uzajamno povjerenje?

Riječ je o participativnom budžetiranju, odnosno procesu demokratskog promišljanja i donošenja odluka te vrsti participativne demokracije u kojoj građani odlučuju o raspoređivanju dijela javnog proračuna. Ono omogućuje građanima da identificiraju, raspravljaju i prioritiziraju projekte javnih izdataka te im daje moć da donesu stvarne odluke o tome kako se troši novac.

Projekt “Pazi(n), proračun!“ započeo se provoditi 2014. godine u sklopu projekta čiji je nositelj bio GONG, a partneri Grad Pazin i Društvo naša djeca, uz suradnike Institut za javne financije i Udrugu gradova u RH. Cilj projekta bio je aktivnije uključivanje građana i javnosti grada Pazina u proces donošenja gradskog proračuna za 2015. godinu.

Cijeli projekt provodi se u nekoliko faza kroz godinu. Nakon internog sastanka gradske uprave, objavljuje se poziv građanima za predlaganje manjih komunalnih akcija koje bi ušle u proračun. Nakon pristiglih prijedloga, djelatnici gradske uprave najprije analiziraju koje su stvarno manje komunalne akcije te potom izlaze na teren, fotografiraju lokaciju i izrađuju procjenu troškova za svaku pojedinu akciju.

„Krenuli smo na način da smo prvo definirali okvir u kojem ćemo se kretati. Za prvu godinu je to bilo 300 tisuća kuna koje smo raspodijelili administrativno po granicama mjesnog odbora. Na području svakog mjesnog odbora građani su imali budžet u okviru kojeg su odlučivali. Na području manjih mjesnih odbora je to bilo 30 tisuća, a većih 50 tisuća kuna. Tu smo postavili jasne okvire i građani su mogli prijavljivati manje komunalne akcije.“ – rekao je Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina.

Nakon procjene troškova organiziraju se javne rasprave u svakom pojedinom mjesnom odboru gdje se predstavljaju svi pristigli prijedlozi iz tog mjesnog odbora i procijenjeni troškovi za te akcije. Temeljem toga, građani demokratskim izborom biraju koje će predložene akcije, a unutar financijskog okvira kojim njihov mjesni odbor raspolaže, ući u program i proračun za sljedeću godinu.

„Potom prijedlozi stižu na gradsko vijeće kao nacrt proračuna na prvo čitanje. Gradski vijećnici kroz svoje statutarno pravo ostvaruju mogućnost davanja primjedbi, odnosno amandmana na prijedlog proračuna, a između dva čitanja održavamo javnu raspravu o prijedloga proračuna koji je prošao prvo čitanje na gradskom vijeću, a gdje građani mogu dobiti informacije o tome što se uz male komunalne akcije nalazi u prijedlogu proračuna, koje su odlike i u kojem smjeru se ide s proračunom za sljedeću godinu.“ – dodao je gradonačelnik Krulčić.

Manje komunalne akcije koje na taj način uđu u proračun Grada Pazina provode se u prvoj polovici naredne godine nakon čega se opet počinje s internim sastankom gradske uprave i novim krugom prikupljanja prijedloga.

Međutim, tijekom cijelog procesa velik fokus stavljen je na obrazovanje građana. Prilikom predstavljanja pristiglih prijedloga u mjesnim odborima, koristi se prilika kako bi se građane što više educiralo o načinu funkcioniranja lokalne samouprave, raspodjeli proračuna, planovima, strategijama i sl.

„Imali smo u prvoj godini sektorske javne rasprave. Posebno smo govorili o kulturi, sportu, komunalnoj opremljenosti grada… Time smo došli do zaključka da se moramo ozbiljnije pozabaviti sustavom javne rasvjete na području grada Pazina. Meni je to bilo malo i čudno da u doba kad se traži širokopojasni Internet, bolja prometna povezanost itd. naše građane najviše muči i žulja osvijetljenost naših naselja. To je rezultiralo Masterplanom razvoja javne rasvjete na području grada Pazina koji će u idućih 6 mjeseci biti implementiran kroz javno-privatno partnerstvo.“

Važan segment oko vjerodostojnosti predstavljenog leži u činjenici da na javnim raspravama sudjeluju djelatnici gradske uprave – pročelnici, službenici, komunalni redar…

„U početku nije bilo ugodno pojaviti se pred građanima koji nisu gajili simpatije prema gradskoj upravi. Svjesni smo činjenice da je to odnos prema vlasti općenito, ali bili uvjereni da to možemo promijeniti otvorenim i iskrenim odnosom prema našim građanima. Jasno nam je da je izuzetno važno omogućiti građanima da nam postave bilo kakvo pitanje, a na nama je da im pružimo što kvalitetniji odgovor. Budući da nemamo što skrivati prema svojim građanima, taj dio nam nije više neugodan. Na taj način razvijamo međusobno povjerenje.“ - kaže Maja Stranić Grah, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, financije u proračun u Gradu Pazinu. Pročelnica od početka sudjeluje u provedbi ovog projekta te dodaje da se može primijetiti veliki napredak po pitanju razumijevanja od strane građana. „Primijetili smo kako s godinama stižu sve kvalitetniji i realniji prijedlozi od strane građana. Smatramo da je upravo to rezultat edukacija, dijaloga i kvalitetnog odnosa."

U 2017. godini pristiglo je 189 prijedloga manjih komunalnih akcija od čega ih je 44 ušlo u proračun za 2018. godinu. Ukupno procijenjena vrijednosti te 44 akcije je 623.600,00 kn, čime je nastavljen trend povećanja sredstava koje se iz proračuna izdvajaju za projekt “Pazi(n), proračun!“ – od početnih 300 tisuća kuna, preko 500 tisuća do gore navedenog iznosa.

Provedba projekta svakako iziskuje i dodatne napore od strane gradske uprave.

„Moram istaknuti jednu stvar koja je jako bitna. Za provedbu takvog projekta morate stvarno imati jednu predanu i odgovornu gradsku upravu te ekipu kojoj neće biti teško 12 dana biti svako popodne na terenu jer javne rasprave su uglavnom iza 18 sati kad su ljudi već završili sa svojim obavezama, malo odmorili pa onda dođu na te javne rasprave. Djelatnici gradske uprave idu na sve te javne rasprave. Usudio bih se reći da su oni ključni za uspjeh ovog projekta. Teško je objasniti kako smo uspjeli motivirati svoje djelatnike. Mislim da nema odgovora. Smatram da je to odlika okruženja u kojem živimo. Djelatnici gradske uprave su također ljudi koji žive na tom području i, osim što rade, žele imati koristi od svoje lokalne samouprave ili poreza kojeg uplaćuju u gradsku blagajnu pa na taj način daju svoj doprinos cijeloj ovog akciji." – pohvalio je gradonačelnik.

„Jako važan je i vanjski moderator koji jasno građanima daje do znanja da ne zauzima nijednu stranu. Mi smo angažirali moderatora iz jedne organizacije civilnog društva, iz druge županije, kako bi bili sigurni da nije prethodno zauzeo bilo koju stranu.“ – dodaje Stranić Grah.

Projekt je kroz godine rastao pa je isti model primijenjen i na puno veće komunalne projekte.

„Cijelu priču digli smo na još višu razinu kada smo kroz prezentaciju po mjesnim odborima i pomoću anketnih listića građane pitali da kroz proračun za 2017. godinu odluče koja su, od 4 predložena, 2 najbitnija projekta po njihovom mišljenju. U konkurenciji su bili uređenje vodotoka Pazinčice, dogradnja osnovne škole, izgradnja i uređenje autobusnog kolodvora te dom za starije na području grada Pazina. Njihovim glasovanjem došli smo do toga da su dom za starije i autobusni kolodvor 2 ključna komunalna projekta koja treba realizirati na području grada." – kaže gradonačelnik.

Budući da su kroz godine provedbe projekta napravljene mnoge manje komunalne akcije, prijedlozi i potrebe građana u zadnje vrijeme sve češće izlaze iz predviđenog financijskog okvira. Temeljem toga u Pazinu planiraju prilagodbu projekta na način da mjesne odbore podijele u dvije grupe i da se te grupe izmjenjuju svake godine po pitanju ulaska u proračun. Tako će svaki mjesni odbor svake druge godine imati na raspolaganju dupli budžet što će omogućiti i veće zahvate.  

Kao jedini negativni aspekt provođenja projekta navodi se činjenica da se ponekad osjeća nezadovoljstvo članova gradskog vijeća zbog činjenice da netko drugi umjesto njih odlučuje o jednom dijelu gradskog proračuna. Također, vijeća mjesnih odbora ovime gube polugu kandidiranja malih komunalnih akcija. Međutim, navode iz Grada da je to uzročno-posljedična veza jer su se upravo ti mjesni odbori otuđili od građana, a oni su trebali biti poveznica između građana i lokalne samouprave u kontekstu rješavanja problema građana.

„Nama se događalo da smo od mjesnih odbora dobivali samo prijedloge za velike komunalne akcije u smislu izgradnje javne rasvjete, nove ceste, novih groblja itd., sve ono što inače Grad mora pripremati nekoliko godina kroz prostorno-plansku dokumentaciju, kroz građevinske i ine dozvole, ali ostaje i pitanje osiguranja sredstava za tako veliki zahvat. Ovime smo mjesnim odborima pokazali koji je ispravan način. Nama je cilj da u budućnosti prikupljanje prijedloga i javne rasprave provode mjesni odbori, svaki na svojem području, a onda ćemo se mi (gradska uprava) usmjeriti na to da educiramo građane koji još uvijek nemaju biračko pravo – učenike srednje i osnovne škole, djecu u vrtićima… Tako ćemo stvarati građane koji će razumjeti sustav i doprinijeti boljoj kvaliteti života." – pojašnjava Krulčić.

Temeljem iskustva, iz Grada Pazina ukazuju i na ključne čimbenike u provođenju ovog procesa. Naglašavaju da su prije svega to ljudski kapaciteti, odnosno službenici iz gradske uprave, članovi organizacija civilnog društva i volonteri koji na svojim leđima iznesu najveći teret provođenja projekta iz godine u godinu. Ništa manje važnim ne smatraju ni javno komuniciranje procesa i pripremu, prije svega za javne rasprave. Napominju da je važno dati točnu i konkretnu informaciju, točne financijske okvire te to na razumljiv način obrazložiti javnosti. Na taj način potiče se njihovo uključivanje i, ono najvažnije, razvija se povjerenje.

Za spomenuti projekt postoji i interes od drugih gradova. Tako su predstavnici Grada Pazina bili na nekoliko savjetovanja, prenijeli su know-how metodu i sl. Sve što je vezano uz “Pazi(n), proračun!“ objavljeno je na web stranicama i pisano u open-source sustavu tako da se kompletna web stranica može iskoristiti, kao i forum koji koriste (http://proracun.pazin.hr/). Uz to, naglašavaju da su raspoloživi za svakog tko je zainteresiran dobiti barem osnovne informacije pa da to prilagodi uvjetima u svojoj lokalnoj samoupravi.

„Voljeli bi u budućnosti ovu priču proširiti i na neke druge segmente našeg rada. Na taj način želimo doprinijeti kvaliteti upravljanja gradom, ali i odgovornosti građana jer ne postoji pravo bez obveza. To su i osnove na kojima leži program URBACT." – zaključuje gradonačelnik Krulčić.

Autor: Mario Žuliček