You are here

Intervju s predstavnicom mreže MAPS za Varaždin

Edited on

24 January 2017
Read time: 5 minutes

S ciljem predstavljanja URBACT mreža u kojim sudjeluju hrvatski gradovi obavili smo intervju s Emanuelom Grđan, voditeljicom mreže MAPS za Grad Varaždin. Uz Varaždin, u mreži sudjeluju i Piacenza iz Italije, koja je ujedno i vodeći partner, Serres iz Grčke, Szombathely iz Mađarske, Telsiai iz Litve, Koblenz iz Njemačke, Longford iz Irske, Espinho iz Portugala te Cartagena iz Španjolske. 

Ema1

Opišite ukratko URBACT mrežu u kojoj sudjeluje Grad Varaždin. Koji je cilj mreže?

Naziv projekta je MAPS, odnosno Military Assets as Public Spaces što bi u prijevodu značilo da se radi o vojnim nekretninama koje želimo pretvoriti u javne prostore. Manjim istraživanjem ustanovili smo da mnogo hrvatskih, ali i europskih gradova, ima isti problem/izazov po tom pitanju kao i Varaždin. Gradovi okupljeni u našu mrežu imaju na svojem području lokacije koje su nekad služile za vojne svrhe, a danas su ili napuštene ili se djelomične koriste.

Postoji potreba Grada Varaždina i Sveučilišta Sjever, ali i zainteresiranog stanovništva i privatnih investitora, da se ti prostori stave u funkciju. Postoji kompletna infrastruktura – prometnice, struja, voda, negdje i plin što je olakotna okolnost. Ne korištenjem taj prostor propada i javljaju se nepoželjna djelovanja.

Dobra strana našeg projekta je opipljivost - vezani smo na konkretan prostor pa lakše sudionicima predočimo što planiramo te kako se mogu uključiti.

Koji je konkretan cilj u Varaždinu? Kako ste se odlučili za sudjelovanje?

Mi smo sami inicirali ideju oko te teme odmah po objavi poziva u sklopu URBACT III programa s obzirom da nam je to višegodišnji problem. Stavili smo kratak opis projekta na platformu predviđenu za prikupljanje ideja – URBACT Marketplace i u roku od 2 tjedna dobili smo dopise iz 50-ak europskih gradova. Među njima javio se i Grad Piacenza iz Italije.

Budući da hrvatski gradovi još uvijek nisu imali iskustva u provođenju URBACT mreža, iz nadležnog Ministarstva savjetovali su nam da ne preuzimamo ulogu vodećeg partnera nego da to ulogu prepustimo nekom drugom gradu pa da uz njih stječemo iskustvo u provođenju ovakvih mreža.

Temeljem toga kontaktirali smo Piacenzu i predložili im zajednički ulazak u projekt te njihovo preuzimanje uloge vodećeg partnera u istoj.

U Mariboru na Infodanu upoznali smo se s predstavnicima mađarskog Grada Szombathelyja, razmijenili kontakte i dogovorili partnerstvo. U cijelu priču dodali smo još i Grad Cartagenu iz Španjolske i krenuli u prvu fazu.

Konkretno u Varaždinu je problem što oko spomenute vojarne u Optujskoj ulici nisu riješeni vlasnički odnosi. Vojarna je u vlasništvu države, a Grad Varaždin je istu dobio na korištenje na neodređeno razdoblje.

Prema naputcima AUDIO-a (Agencije za upravljanje državnom imovinom), kasnije DUUDI-a (Državni ured za upravljanje državnom imovinom), a u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa tog područja, Grad Varaždin je izmijenio prostorno-plansku dokumentaciju i dao tom prostoru, umjesto posebne namjene (vojska), javnu, društvenu te poslovnu namjenu. Međutim zbog promjena vladajućih struktura izostao je kontinuitet komunikacije pa tako i rješavanja tog pitanja.

Sada smo promijenili pristup i želimo ponuditi cjelovito rješenje za postojeći prostor kroz uključivanje građana.

Koje su lokalne aktivnosti koje ste do sada poduzeli?

Oformili smo URBACT lokalnu grupu te nas je posjetio vodeći stručnjak u mreži kojeg smo proveli po terenu. Na njegov poticaj organizirali smo prvi dan otvorenih vrata da vidimo imamo li podršku zajednice te kako ljudi dišu po pitanju revitalizacije prostora vojarne. Nakon toga smo proveli studiju trenutnog stanja kako bi imali bolji uvid u korake koje moramo poduzeti i zadali mjerljive ciljeve.

U Varaždinu je održan i početni sastanak naše mreže, tzv. Kick off meeting. Prvotni plan je bio da se taj sastanak održi u Piacenzi, ali to je u zadnji tren promijenjeno jer je ideja da se posjeti što više partnerskih gradova. Temeljem toga pitali su nas želimo li mi organizirati taj sastanak u Varaždinu na što smo i pristali.

Predstavnici partnerskih gradova, i naši prijatelji, bili su oduševljeni Varaždinom i vojarnom koju smo im pokazali u sklopu studijskog posjeta.

Činjenica je da je vojarna u jako dobrom stanju i da se vrlo brzo može staviti u funkciju. Interijer je devastiran, što je posljedica godina nekorištenja, ali zgrade same po sebi su u dobrom stanju.

Sastavni dio URBACT mreža su i transnacionalni sastanci gdje sudjeluju svi partnerski gradovi. Koje su bile dosadašnje aktivnosti te vrste?

U listopadu smo imali sastanak u Cartageni u Španjolskoj. Tamo je bilo zanimljivo vidjeti kako su se oni već mnogo prije organizirali, neovisno o URBACT-u i ovom projektu, s ciljem da pokušaju sa svojim snagama pokrenuti rješavanje problema i izazova.

Oni imaju povijesnu tvrđavu i samim time malo drukčiju situaciju od naše. Drugi problem je da je u podnožju tvrđave ilegalno naselje Roma i doseljenika tako da su veliki naglasak stavili na socijalnu uključenost.

MAPS

Koji su sljedeći koraci?

Svi transnacionalni sastanci imaju temu. U Cartageni je tema bila razvoj interesa svih – Development of the interest.

Sljedeći sastanak je u Koblenzu. Tema će biti privremeno korištenje kulturne baštine, a nakon toga još slijede sastanci na teme razvoja upravljanja za poboljšanje bivših vojnih nekretnina, razvoja održivosti upravljanje te evaluacije učinka.

U ovoj projektnoj mreži nismo fokusirani na usku temu nego dajemo širok spektar mogućnosti. Sve ovisi o lokalnoj grupi i interesu grada.

Važno je napomenuti da mi kroz ovaj projekt ne možemo riješiti pitanje vojarne, ali nastojimo podići svijest građana o tom prostoru. Cilj je rješavanje imovinsko pravnih odnosa, vidjeti primjere i modele drugih gradova te dobre prakse primijeniti kod nas.

Kroz privremena korištenja, neki od partnerskih gradova imaju veće akcije. Na primjer, partner iz Grčke na svojoj lokaciji održava Eko-festival gdje je uključeno jako puno lokalnog stanovništva i udruga, ali i Grad kao takav.

Lonford u Irskoj redovito na svojoj lokaciji organizira različita događanja. To je kao da se dio Špancirfesta preseli u vojarnu u Optujskoj ulici u Varaždinu.

Sljedeće godine planiramo dan performansa koji organizira varaždinski umjetnik Ivan Mesek. Dogovorili smo s njim da to bude u vojarni pa da se malo i naš projekt poveže s tim. To će biti dani kulture u vojarni koji će objediniti više takvih događanja pa da se ljudi počnu privikavati na oživljavanje prostora vojarne.

Na jesen planiramo i dane sporta na istoj lokaciji. U vojarni imamo jašionu koju danas koristi povijesna postrojba Varaždinski Husari, ali i drugi konjički klubovi. To je zgrada izgrađena baš za potrebe vojske za jahanje i kao takva je jedna od rijetkih u Europi. Pokušat ćemo iskoristiti i tu činjenicu za promociju cijele priče.

Jedan od najvažnijih dijelova mreže je i URBACT lokalna grupa (ULG). Kakva su vaša iskustva s grupom? Jesu li članovi motivirani?

Jako su motivirani jer su osjetili da oni također mogu doprinijeti revitalizaciji navedenog prostora. Dosta su optimistični oko činjenice da svojim djelovanjem mogu nešto tamo pokrenuti. To je za mene jako odgovorna situacija jer ih ne bi htjela razočarati. Naglašavam im da nećemo kroz ovaj projekt obnoviti i revitalizirati vojarnu nego razmjenjujemo iskustva i poduzimamo akcije da se pokrene cijela priča.

Koji je profil članova ULG-a?

Profil je dosta raznovrstan. Dobili smo smjernice da se prostor treba razvijati u 3 smjera – kultura, gospodarstvo i društvo. U tom smjeru smo pozvali i članove grupe – predstavnike sveučilišta,   udruga, gradskih upravnih odjela, HGK, HOK, iz kulture i civilnog društva itd.

Koliko je sama grupa aktivna? Održavate li redovito sastanke ili koristite neki drugi model?

Članovi se redovito odazivaju na sastanke, a mi pokušavamo alate i znanje s URBACT ljetnog sveučilišta primjenjivati u radu s njima. Razvijamo problemsko stablo i kad utvrdimo probleme prijeći ćemo i na druge alate. Njima je to zanimljivo jer se do sad nisu susretali s takvim načinima rada. Ljudi se međusobno bolje upoznaju i povežu te naučeno mogu koristiti kasnije i u vlastitom radu.

Kakav je odnos gradskih vlasti prema projektu?

Gradske vlasti su upoznate s projektom i daju podršku. Velika je razlika u cijeloj priči kad aktivnostima prisustvuje gradonačelnik – veći je interes medija, ali i građana.

Sudjeluju li i stručne službe?

Svi upravni odjeli su uključeni u rad, upoznati su s projektom, dijele svoja znanja i daju prijedloge ako smatraju da postoji netko ili nešto tko/što može doprinijeti radu ULG-a ili bilo kojih drugih aktivnosti.

Sudjelovali ste i na URBACT ljetnom sveučilištu. Kakvi su dojmovi?

Bilo je odlično. Posebno bi htjela izdvojiti to što je s jedne strane obrađivan teoretski dio, a s druge strane rad na terenu koji nam je u praksi pojasnio teoretski dio na konkretnom primjeru.

Posjetili smo napušteno lučko skladište voća i povrća. Grad je objavio javni poziv za iznajmljivanje, udruga je aplicirala i krenula s obradom zemljišta. Uzgojeno voće i povrće odmah plasiraju kroz restoran koji je u sklopu tog prostora. Dio zatvorenog prostora uredili su i za razna događanja tipa URBACT-ovog predavanja i radionica za razne uzraste do npr. vjenčanja. Zimi se tamo nalazi tržnica gdje dolaze OPG-ovi iz okolice prodavati svoje proizvode. Imaju zanimljiv sustav upravljanja, nekoliko zaposlenih i nekoliko volontera. Najvažnije je da svoje iskustvo rado dijele (demonstracija rada, uzgajanja, poslovnog modela, modela upravljanja…), a istovremeno su otvoreni za nove  izazove.

To je odličan primjer kako iskoristiti odnosno ''reciklirati'' napušteno područje.

Kod nas nedostaje primjena modela upravljanja u praksi i zato se nadamo da ćemo o tim stvarima naučiti kroz URBACT te da će se naš budući rad temeljiti na tome.

Kako Vam se sviđa koncept Sveučilišta? Predstavljene su i korištene različite metode i alati.

Vidjeli smo i naučili jako korisne stvari. Na neformalan način se postiže puno brže ono što bi inače puno duže trajalo kad netko samo čita i uči o nečemu. Na taj način uključeno je puno više ljudi s različitim stručnim pozadinama. Problem se može bolje definirati i pogledati iz različitih kutova te se zajednički može doći do puno kvalitetnijih rješenja.

Te metode i alate koristimo već i u svojem radu te ih namjeravamo koristiti i ubuduće sve više.

Kakva je suradnja s drugim gradovima uključenim u MAPS mrežu? Vidite li mogućnost suradnje s njima u budućnosti i po drugim pitanjima?

Jako smo se povezali kroz različite aspekte i bilo bi super kad bi mogli nastaviti suradnju i po pitanju provedbe ovih planova.

U tijeku je URBACT poziv za dobre prakse na koji će se nastaviti poziv za mreže za transfer. Planirate li kandidirati dobru praksu ili sudjelovati u mrežama za transfer?

Nemamo dovoljno ljudskog kapaciteta, ali ništa nije isključeno jer smo jako motivirani za ovakav način rada. 

Želite li nešto dodati na kraju?

Željela bih samo naglasiti da je jako važno da se i hrvatski gradovi međusobno susreću, predstavljaju svoje probleme, načine rješavanja problema ili primjere već riješenih stvari.

U kontaktu smo s nekim hrvatskim gradovima koji sudjeluju u URBACT programu, a povezat ćemo se i s ostalima. Ne samo po pitanju tih problema, nego rada grada i uprave općenito.

Vidim i mogućnost povezivanja URBACT projekata/mreža iz hrvatske. Proučavamo dokumente drugih mreža i pokušavamo to integrirati u naše.

Neki gradovi iz hrvatske imaju odlične primjere iz svojih mreža gdje, osim zajedničkih transnacionalnih sastanaka svih partnera, održavaju i sastanke samo nekoliko gradova koji su usko povezani oko određene teme. To su iskustva i primjeri koje bi sasvim sigurno željeli primijeniti i kod nas.