Intervju s članovima mreže Volunteering cities
Edited on
18 October 2019Transnacionalni sastanak mreže Volunteering cities, koji se održao u Pregradi 10. i 11. studenoga, iskoristili smo za razgovor s predstavnicima gradova uključenih u projekt. Naši sugovornici bili su Marija Marjanović (MM) iz Pregrade, Alberto Lorente Saiz (ALS) iz španjolskog grada Altea te glavna ekspertica mreže Maria João (MJ). Podsjećamo, mreža Volunteering cities osnovana je s cilj prijenosa dobre prakse ciparskog grada Athienou na području promoviranja volonterizma i organiziranja volontera na lokalnoj razini.
Zašto je volontiranje bitno za današnje gradove?
MJ: Volontiranje postoje sve važnije, naši socijalni sustavi su preopterećeni, demografski trendovi su negativni pa imamo više starijih ljudi u odnosu na mlade. Produljuju se granice očekivane životne dobi pa imamo sve više izazova oko skrbi za starije osobe, a istodobno sve je manje dostupnih javnih sredstava za socijalnu skrb. Svi moraju biti svjesni tih trendova te preuzeti vlastitu odgovornost i ponuditi pomoć u pronalasku rješenja. Pored toga, današnji problemi su kompleksniji u odnosu na prijašnje te zahtijevaju multidisciplinarni pristup za njihovo rješavanje. S druge strane, kada uvodite volontere koji su motivirane osobe, oni ujedno donose kreativna i nova rješenja za probleme s kojima se nosi javni sektor, a ona mogu biti racionalnija i učinkovitija u odnosu na postojeće prakse. Zbog toga je volontiranje bitno, a trebalo bi biti još važnije!
Koja je uloga grada u promoviranju volonterstva?
ALS: Gradovi donose gradske politike koje podržavaju udruge građana u organiziranju volonterskih aktivnosti i projekata. Ako ti akteri nemaju pravni i politički okvir za kreiranje volonterskih aktivnosti susreću se s mnogobrojnim preprekama i poteškoćama. U tom smislu je podrška lokalnih vlasti ključna u promoviranju i jačanju kulture volontiranja! Primjerice, grad Altea sudjeluje u mnogim projektima financiranima europskim sredstvima koji ciljaju na povećanje razine participacije i volontiranja mladih ljudi, a mrežu Volunteering cities promatramo kao veliki, krovni projekt kojim se mogu koordinirati sve te postojeće inicijative.
Jeste li na dosadašnjim transnacionalnim sastancima u okviru mreže Volunteering cities prepoznali neke prakse projektnih partnera koje vam se čine vrijednima za prijenos i adaptaciju u vaš lokalni kontekst?
ALS: Municipalni centar za volontiranje (MCV) kojeg imaju u Athienou svakako je model kojeg trebamo implementirati u naše zajednice, no tu postoje i druge gradske aktivnosti koju su nam se prilično svidjele. Primjerice, angažiranje djece vrtićke dobi i učenika osnovnih škola u promoviranju volonterstva kakvo imaju ovdje u Pregradi je nešto što bismo voljeli vidjeti i u našim sredinama. Jutros smo vidjeli lokalne mališane koji nose trake na nadlakticama s natpisom ''mali volonteri'', to je dobar primjer kako se može širiti kultura volontiranja.
MM: Možemo mnogo naučiti jedni od drugih, ali treba uvažiti postojeće razlike među državama u pravnom uređenju zbog kojih ne možemo imati potpuno ista rješenja. Ono što jest važno je to da preko dobrih praksi drugih gradova možemo dobiti ideje na koji način ih prilagoditi u naše sredine. Međunarodni sastanci su vrlo bitni za članove URBACT lokalne grupe jer pružaju mogućnost za izravno upoznavanje partnera i međusobno povezivanje.
S kojim se izazovima susreće 7 gradova koji prenose dobru praksu Athienoua?
MJ: Prvi izazov su različiti konteksti i realnosti koji postoje u tim gradovima. Primjerice, pravni okviri su različiti i drugačiji su pristupi prema volontiranju! U njemačkom gradu Alteni imaju volontersku platformu koja je slična ciparskom MCV-u, zove se Stellwerk, no za razliku od Athienoua, u njoj žele biti neovisni od utjecaja lokalne vlasti dok u MCV-u općinska tijela igraju veliku ulogu. Glavna tema naše mreže jest kako društva u uključenim gradovima učiniti više participativnima. Trebamo građane i organizacije civilnog društva koje su uključene u rješavanje suvremenih problema. No participacija može značiti različite forme i načine. Stoga volim naglasiti da gradovi ne trebaju doslovno prekopirati praksu iz Athienoua, već pronaći oblik koji odgovara njihovom okruženju. Pregrada je prilično dobra u tome, uspješni su u uključivanje djece i mladih u volonterske akcije te u tome mogu biti uzor drugima!
Zašto se Pregrada uključila u projekt Volunteering Cities?
MM: Grad Athienou 70-tih godina prošlog stoljeća postavio je volontiranje kao jedan od glavnih aspekata održive i zdrave lokalne zajednice te način na koji lokalna samouprava može dobiti pomoć svojih građana u rješavanju društvenih problema. Za Pregradu je bilo važno to da grad nema toliko razvijenu tradiciju volontiranja, ali smo krenuli u tom smjeru te smo prepoznali rad našeg dječjeg vrtića na projektu Mali volonteri, kojem je cilj da djeca prepoznaju važnost volontiranja te na koji način ono pomaže drugima, ali i njima u osobnom razvoju. To je primjenjivo i na mlade u srednjoškolskoj dobi pa tako u lokalnu zajednicu pokušavamo vratiti društvene vrijednosti koje su u današnje vrijeme možda zanemarene.
Nakon godinu dana sudjelovanja u mreži Volunteering Cities kakvi su rezultati u prenošenju prakse ciparskog grada?
MM: Svaki uključeni grad ima svoje posebnosti. Već na početku projekta bili smo svjesni da nećemo njihovu praksu prenijeti u cijelosti. U transfernom planu kojeg smo izradili nastojali smo prepoznati ono što već imamo i ono što možemo postići, uzimajući u obzir prepreke koje su pred nama. Zbog toga ti planovi nisu konačni, već će se mijenjati kako projekt bude napredovao. Ono što smatram najvećim uspjehom je uspostavljanje URBACT lokalne grupe u čiji rad su uključene naše gradske ustanove, lokalne udruge i Grad Pregrada, što je rezultiralo njihovim boljim međusobnim povezivanjem i novim oblicima suradnje koji nadilaze okvire projektnih aktivnosti. Nadam se da će ULG, možda pod nekim drugim nazivom, nastaviti postojati i raditi nakon završetka ovog projekta!
Submitted by emarko on