Infodan u Osijeku: urbane inovacije i građanska participacija srž su URBACT-a

Okupljene sudionike pozdravili su pomoćnik ministra Zdravko Vukić ispred Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, nadležnog ministarstva za program URBACT te Marko Ercegović ispred Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, organizatora događaja.

U prvom izlaganju, predstavnik Nacionalne URBACT točke za Hrvatsku, izložio je aktivnosti, ciljeve i upravljačku strukturu ovog programa europske teritorijalne suradnje pokrenutog 2002. godine s namjerom kapacitiranja gradova za provedbu politika održivog urbanog razvoja.

U motivacijskom govoru kojim se stručnjak URBACT-ove mreže City Centre Doctor, Wessel Badenhorst, obratio publici - istaknuto je kako mali gradovi čine srž URBACT-a. Upravo su takvi gradovi pogodni za sudjelovanje u programskim aktivnostima koje za cilj imaju učenje i razmjenu ideja. Na primjeru Medine del Campo, španjolskog gradića, pokazano je kako nedostatak javnih sredstava nije presudan faktor u poduzimanju prvih koraka prema održivom razvoju gradova. Inspiracija, odgovornost i politička volja pokazali su se kao bitnije varijable u izgradnji povjerenja građana, važne stavke u građanskoj participaciji na koju se uvelike oslanja čitava URBACT-ova metodologija. Tako je i španjolski gradić pokazao kako jeftini zahvati mogu imati snažan učinak na lokalnu sredinu, posebice kada su usmjereni na javni prostor: projiciranjem dječjih crteža na pročelja zgrada, stari je gradski centar znatno promijenio svoj izgled te potaknuo niz novih intervencija u javni prostor i široku raspravu o lokalnom razvoju među svojim građanima. Na takvim primjerima se pokazuje da su inovativne intervencije u urbanom prostoru te koje otvaraju potencijal za kreativnost i uključivanje građana, stoga je zadatak lokalnih samouprava da omogući promišljanje i provedbu urbanih inovacija.

Nakon Badenhorsta nastupio je Ferenc Szigeti, stručnjak URBACT-ove mreže Creative Spirit, koji je predstavio iskustva grada Budimpešte, odnosno njegove XI. četvrti, u aktivnostima mobiliziranja svojih građana te poticanja kulturnih i kreativnih industrija. Naglasak izlaganja također se fokusirao na potrebu promjene vladajuće paradigme upravljanja gradova te njezin pomak prema urbanim inovacijama. ‘Gradovi kao najviše lokalni oblik vlasti imaju ključnu ulogu u aktiviranju lokalnih zajednica. U budućnosti, učinkovite lokalne vlasti vjerojatno će biti one koje ne žele sve same implementirati, kontrolirati i financirati. Umjesto toga, oni će preuzeti ulogu posrednika, omogućujući svim zainteresiranim stranama da iskoriste svoje prednosti i snage. Unutar ove funkcije, lokalna samouprave bit će instrumentalna u poticanju inovacija i doprinosa svih gradskih dionika.’

U nastavku programa, predstavljene su prakse gradova Pazina i Zagreba, koje su prepoznate i nagrađene kao jedne od 97 europskih urbanih praksi istaknutih po svojem integriranom i participativnom pristupu održivom razvoju. Tako je Maja Stranić Grah, pročelnica za gospodarstvo, financije i proračun Grada Pazina prezentirala projekt participativnog budžetiranja ‘Pazi(n) proračun!’ koji se već nekoliko godina provodi i koji svake godine pokazuje sve bolje rezultate (broj uključenih građana i iznos proračuna o kojem građani odlučuju). Rene Lisac, docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Društva arhitekata Zagreb, predstavio je projekt urbane regeneracije javnih prostora ‘Zagreb za mene’ koja je također prepoznata kao primjer dobre urbane prakse i nagrađena titulom URBACT-ovog Grada dobre prakse. Riječ je o projektu u okviru kojeg su identificirane 33 lokacije zagrebačkog javnog prostora za projekte uređenja i obnove, a koje su izabrane uzimajući u obzir niz faktora: stupanj izgrađenosti prostora, prisutnost komercijalnih zona, dostupnost zelenih površina i javnog prijevoza, potrebe građana te funkcioniranje grada u cjelini.

Nakon predstavljanja primjera dobre prakse održana je panel rasprava pod naslovom ‘Prednosti sudjelovanja gradova u URBACT-u’ u kojoj su sudjelovali: Anka Javora (MGIPU), Vlasta Vuglec (Grad Petrinja), Maja Stranić Grah te stručnjaci Badenhorst i Szigeti. Tijekom 45-minutne diskusije sudionici su ponovili najvažnije prednosti sudjelovanja u programu: neposredno učenje i razmjena iskustava s kolegama profesionalcima iz drugih gradova, educiranje građana kroz uključivanje u zajedničke aktivnosti, inspiracija i ekspertiza u planiranju aktivnosti i jačanju kapaciteta vlastite administracije.

Aktualni poziv za URBACT-ove transferne mreže (koji traje do 10. siječnja 2018.) prezentirao je Mario Žuliček iz Udruge gradova. Sve jedinice lokalne i regionalne samouprave zainteresirane za sudjelovanje u programu URBACT pozivaju se da pažljivo pregledaju nagrađene prakse te kontaktiraju one gradove čije bi prakse željeli usvojiti u svojim sredinama.

Program ovogodišnjeg Infodana završen je sesijom o urbanoj CLLD metodologiji te mogućnostima pokretanja pilot projekta urbane lokalne akcijske grupe, a koju je predstavio Milan Medić, predsjednik Leader mreže Hrvatske. Urbana CLLD metodologija jest nadgradnja dosadašnjeg programa LEADER i ruralnog CLLD pristupa, te predstavlja naročito pogodan mehanizam za gradove koji su prošli proces URBACT-a te sada traže izvore za financiranje planiranih aktivnosti koje su definirali u svojim strateškim dokumentima. Zainteresirani gradovi za provedbu takvog pilot projekta mogu se obratiti Udruzi gradova ili LEADER mreži Hrvatske.