Hrvatski gradovi u URBACT programu

Izazovi današnjice poput nezaposlenosti, porasta nejednakosti, socijalnog isključivanja ugroženih skupina te onečišćenje okoliša u najvećoj su mjeri generirani u gradovima koji, s jedne strane, predstavljaju koncentrirane točke kapitala, rada i znanja, a s druge strane, predstavljaju najveće potrošače energije, hrane, vode i drugih resursa neophodnih za zadovoljenje potreba budućih generacija.

Prema postojećim statističkim podacima Hrvatska je relativno urbanizirana država: 60% stanovništva živi u urbanim područjima, dok je 25% stanovništva koncentrirano u četiri najveća grada i regionalna središta (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Unatoč tome, ideja održivog urbanog razvoja novost je za gradske planere i donosioce odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini. Riječ je o konceptu koji načelo održivog razvoja,  dakle oblikovanja i provedbe javnih politika i strategija gospodarskog i društvenog napretka bez štete za okoliš i prirodne izvore, izravno primjenjuje na geografski i socio-ekonomski okvir gradova.

Tek s ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije te otvaranjem programa URBACT za hrvatske korisnike održivi urbani razvoj počinje dobivati na vidljivosti. Od rujna 2015., izborom 21 URBACT mreže za planiranje aktivnosti, hrvatski gradovi napokon mogu ravnopravno sudjelovati u razmjeni znanja  i praktičnih iskustava sa svojim europskim kolegama. Solin, Šibenik i Varaždin projektni su partneri u tri transnacionalne mreže koje su izabrane među 99 prijedloga prijavljenih na prvi URBACT poziv za projektne prijedloge, a uz njih su se ostalim mrežama pridružili i drugi hrvatski gradovi poput Osijeka, Petrinje, Splita, Koprivnice, Dubrovnika, Zadra i Zagreba.

Čime će se baviti URBACT mreže u Hrvatskoj?

Program URBACT III sa svojom misijom umrežavanja gradova oko pametnog, uključivog i održivog urbanog razvoja podržava široki raspon potencijalnih tema kojima se mreže gradova mogu baviti. Za potrebu jednostavnije komunikacije one se grupiraju u pet glavnih grupa (ekonomija, okoliš, inkluzija, upravljanje, integrirani urbani razvoj) koje obuhvaćaju čitavu lepezu bitnih tema poput zapošljavanja, kružne ekonomije, inovacija, hrane, energetske učinkovitosti, građanske participacije, urbano-ruralnih partnerstava, imigranata, manjina, urbane regeneracije i urbane mobilnosti, da spomenemo samo neke. Četiri mreže u kojima sudjeluju hrvatski gradovi svoj fokus tako stavljaju na različite stvari.

Mreža Sub>Urban u kojoj sudjeluje Solin, a vodi je belgijski Antwerpen, počiva na istraživanju i planiranju urbanog razvoja kroz prenamjenu gradskih područja putem novih praksi planiranja, instrumenata i partnerstava. Tijekom terenskih posjeta predstavnici vodećeg partnera skupili su veliko iskustvo te uvidjeli poveznice i razlike među partnerskim gradovima. Svim gradovima je zajedničko to što su u procesu tranzicije iz poslijeratnih predgrađa u urbanija okruženja. U tim tranzicijama bitno je definirati nove prostore te naglasiti važnost zelenih točaka u gradu, ali i kreirati urbane karakteristike s ciljem stvaranja atraktivnijeg prostora za život, posao i provođenje vremena.

Mreža RetaiLink u kojoj participira Šibenik, a nositelj je španjolski grad Igualada, provodit će aktivnosti planiranja urbanog razvoj s naglaskom na inovativno oživljavanje maloprodajnog sektora u starim gradskim jezgrama.  Šibenik je dio i Vital Cities mreže gdje je nositelj Grad Loule iz Portugala. Tema te mreže su inovativni dizajn i planiranje za projektiranje javnih prostora za reformu usluga i rušenje prepreka za sudjelovanje manje aktivnih građana.

Mreža pod imenom Military assets as public spaces – MAPS u kojoj je Varaždin grad partner, a talijanska Piacenza nositelj, svoj će fokus posvetiti obnovi i održivom upravljanju bivših vojnih područja u urbanom okruženju, u svrhu poticanja socijalne inkluzije i kohezije.

Grad Koprivnica sudjeluje u mreži pod nazivom CLEO gdje je vodeći partner Grad Preston iz Ujedinjenog Kraljevstva. Tema mreže je smanjenje potrošne energije kroz javne nabave s ciljem ostvarivanja prednosti za poslovni sektor i građane općenito preko pozitivnog učinka na lokalnu zajednicu i njezino gospodarstvo.

Mreža SUMP fokusira se na razvoj sveobuhvatne, produktivne i održive strategije za mobilnost u gradovima. Nositelj mreže je Grad Bielefeld iz Njemačke, a iz Hrvatske u njoj sudjeluje Grad Zadar.

Osijek je dio mreže Urban Green Labs čiji je nositelj Budimpešta, a koja se bavi samostalnim gospodarstvima okrenutim zajednici kroz promjenu infrastrukture i usluga te stvaranjem novih oblika upravljanja na lokalnoj razini kroz promjenu navika građana.

Mreža Second Chance (2C) bavi se rehabilitacijom nedovoljno iskorištenih zgrada i znamenitosti u gradovima s ciljem osiguravanje prostora za zajedničko dobro. Od hrvatskih gradova u njoj sudjeluje Dubrovnik, a vodeći partner je Napulj iz Italije. Putem svoje razvojne agencije (DURA), Dubrovnik sudjeluje i u mreži TechTown gdje je vodeći partner Grad Barnsley iz Ujedinjenog Kraljevstva, a koja se bavi nalaženjem načina kako mali i srednji gradovi mogu maksimalno iskoristiti potencijal digitalnog gospodarstva za stvaranje novih poslova te kako digitalne kompetencije mogu pomoći tvrtkama na polju rasta i konkurentnosti.

Zagreb je dio mreže CSCD koja se bavi uvođenjem tehnologija pametnih gradova na razini mjesne samouprave s ciljem osiguravanja prilika i povećanje konkurentnosti. Vodeći partner je Manchester iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Split je dio mreže pod nazivom Freight Tails koja se bavi pitanjem naglog povećanja teretnog prometa u gradovima te pokušava iznaći nove načine za prilagodbu cjelokupne logistike za rješavanje problema. Vodeći partner je Grad Westminster iz Ujedinjenog kraljevstva.

Konačno, AGRI-URBAN je naziv mreže kojoj je priključena Petrinja, a bavit će se promišljanjem poljoprivredne proizvodnje u malim i srednjim gradovima s ciljem povećanja broja zaposlenih u sektoru proizvodnje ekološke hrane. Nositelj projekta je španjolski grad Baena. Petrinja sudjeluje i u mreži pod nazivom CityCentreDoctor gdje je nositelj Grad Sopron iz Mađarske, a tema inovativna obnova centara manjih gradova s ciljem razvoja tvrtki i otvaranjem novih radnim mjesta.

U razgovoru s domaćim voditeljima URBACT aktivnosti saznali smo da se projektne radnje u svim gradovima odvijaju prema dogovorenom planu. Naime, još krajem prošle godine, gradovi su ugostili predstavnike nositelja svojih mreža i stručnjake za odabrane teme te ih upoznali s lokalnim kontekstom. Osnovane su i lokalne akcijske grupe koje uključuju dionike iz privatnog, javnog i civilnog sektora, koje će u naredne dvije godine raditi na planiranju lokalnih aktivnosti.

Do kraja ožujka gradovi moraju izraditi studije svog početnog stanja (tzv. baseline studies) koje će biti osnova za buduće planiranje i izradu lokalnog akcijskog plana, kao finalnog proizvoda svih URBACT mreža za planiranje aktivnosti. Pored toga, većina se priprema za sljedeći koordinacijski sastanak partnera koji će se tijekom veljače održati u nekom od gradovima iz njihovih mreža.

Iako se četiri grada tek nalaze na početku dvogodišnjeg puta, njihovo inicijalno zadovoljstvo sudjelovanjem u URBACT programu lijepo je izrazila Antonija Eremut Erceg, projektna suradnica iz Solina: „Projektne aktivnosti doprinijele su pozitivnoj percepciji našeg grada, sam program i projekt su prilično osvježavajući, a izloženost praksama drugih gradova vrlo je poticajna za naš rad!“