CityLab konferencija u Zagrebu: Gradovi moraju transformirati svoje upravljanje!

Nakon uvodnih pozdrava Mirne Karzen (Social Innovation Lab) i Frane Šesnića (Razvojna agencija Zagreb), Marko Ercegović (Udruga gradova / URBACT Hrvatska) predstavio je vezu programa održivog urbanog razvoja URBACT III i društvenih inovacija. U posljednje vrijeme sve je veći pritisak na gradova, kao centre znanja, radne snage i kapitala, da se prilagode novim izazovima uz postojeće ovlasti koje imaju. S obzirom na to da se većina malih i srednjih gradova, koji čine većinu urbanih zajednica u Europi, susreću s nepovoljnim trendovima (depopulacija, starenje stanovništva, društvene nejednakosti, ekološko zagađenje, smanjenje lokalnih prihoda i slično...) potreban je iskorak u smjeru primjene inovativnih rješenja i drugačije paradigme. Ta paradigma sastoji se u promjeni tradicionalne uloge koju imaju gradovi prema jednom fleksibilnijem modelu upravljanja gradom koji počiva na uključivanju građana u procese donošenja odluka, poticanju lokalnog ekonomskog razvoja i otvorenosti za inovacije različitih vrsta. Jedan od primjera URBACT mreže koja aktivno radi na stvaranju takvih urbanih ekosistema koji potiču društvene inovacije jest BoostInno. Članovi te mreže novu su ulogu gradova, onu koja omogućuje stvaranje urbanih inovacija, nazvali facilitatorskom odnosno brokerskom, jer takvi gradovi posreduju između mnogih dionika te se prilagođavaju vanjskim utjecajima i trendovima.

U nastavku su gosti iz Bolonje, Valentina Gianfrante i Giovanni Ginnochini, pobliže prikazali dobre prakse društvenog inoviranja iz tog grada. Naime, građani u pravilu nemaju previše povjerenja prema gradskim institucijama i obično se nevoljko uključuju u javne rasprave o novim projektima i javnim politikama. Međutim, ti isti građani najbolje znaju u kakvom gradu žele živjeti i, kad se stvori prava atmosfera, spremni su sudjelovati, angažirati se te naći rješenja i ponuditi bezbroj dobrih ideja. U želji da se snažnije potakne taj socijalni kapital, u Bologni je pokrenut  projekt Urban Center s namjerom da osmisli i organizira inovativne neformalne modele interaktivne komunikacije s građanima. Ekipe su izašle među ljude, na ulicama su postavljene male 'sobe za sastanke', pokrenute su ankete i fokus-grupe, otvoreno se razgovaralo s građanima na svakom uglu i stvari su se pokrenule. Građani su prepoznali da ih se sluša, da se njihovo mišljenje čuje i uvažava te da ih se pokuša zainteresirati i uključiti u osmišljavanje razvojnih vizija njihovog grada. Urban Center je dobio svoje mjesto u sustavu, kao ''antena'' koja građanima šalje signale gradske uprave i od građana prima njihove povratne signale. Uvriježilo se da se kroz taj društveni dijalog provuku sve važne teme, od proračuna i komunalnih pitanja, javnih politika i brendinga grada, pa do škakljivih pitanja koja iniciraju građani, kao što je otvaranje novih radnih mjesta, ili rasprava o značajnim gradskim investicijama i projektima. Katkad je potrebno malo piknuti 'strukture' i pritiskom javnosti ih podsjetiti da grad pripada građanima, ali komunikacija ipak s vremenom postaje sve otvorenija i sve jednostavnija; građani to popularno zovu Codesign Proces. S velikim uplivom javnosti, kroz Centar je službeno na gradskoj razini usvojen Urban Innovation Plan 2014. - 2020., a 2015. je pokrenut strateški projekt pod sloganom ''Bologna is Collaboaration''. Danas Urban Center Bologna ima svoje urede u svim gradskim četvrtima i postaje paralelna struktura svakodnevne aktivne demokracije.

U nastavku je održana panel rasprava koju je moderirala Vlatka Kolarović i u kojoj su, pored predavača iz Bolonje i Udruge gradova, sudjelovali Petra Počanić (udruga Zona iz Poreča), Matea Brajko (Ured za programe i projekte EU-a Grada Zagreba) te Dubravko Muzur (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a).

Nakon rasprave sudionici konferencije prošli su simulaciju procesa stvaranja lokalnih politika za urbane i društvene inovacije kroz tri radne vježbe. Tako su u prvoj vježbi definirani ključni izazovi (odnosno problemi) lokalne zajednice koji se žele riješiti novim pristupima i modelima. Od mnoštva navedenih opcija, svaka je grupa konsenzualno izabrala po jedan prioritetni izazov kojim će se baviti u okviru vježbe: 1) nedovoljna informiranost i participacija građana; 2) oživljavanje rubnih dijelova grada i 3) prazni prostori za razvoj kvarta.

Tijekom druge i treće vježbe, sudionicu su raspravili na koji se način njihov grad dosad bavio istaknutim problemom te što bi se moglo napraviti pored postojećeg da se popravi lokalna situacija. Tako su definirana moguća gradska rješenja te prijedlozi lokalnih urbanih politika (uz navođenje odgovarajućih mjera i aktera) koji su predstavljeni ostalima u završnom, plenarnom dijelu.

Zaključak konferencije CityLab može se svesti na sljedeće: za poticanje urbanih, društvenih inovacija, gradske uprave moraju postati fleksibilnije i transformirati svoj dosadašnji način upravljanja na način da se okrenu većem eskperimetniranju s novim i postojećim modelima te da jačaju suradnju s građanima i ostalim lokalnim dionicima!