Što gradovi trebaju znati kada se odluče na participativno budžetiranje?

Participativno budžetiranje iznimno je osjetljiv i nipošto jednostavan proces u kojem donosite odluku o dijeljenju moći s građanima i tražite za to njihovo povjerenje. Stoga kada se gradovi odluče na taj korak poželjno je da se temeljito pripreme za samu provedbu. Na tom tragu u nastavku donosimo ključne preporuke za gradove koji razmišljaju o uvođenju PB-a.

Preporuke i trikovi

Proces PB-a može se podijeliti na četiri faze:

1. predlaganje prijedloga od strane građana,
2. tehničku analizu prijedloga od strane gradske uprave,
3. glasovanje građana za prijedloge i
4. zajedničku realizaciju projekata.

Ovisno o veličini grada, gradske administracije i brojnosti relevantnih aktera u društvu ovisi i početak pripreme za provedbu PB-a. Preporuka je da to bude minimalno 6 mjeseci, a poželjno godinu dana prije.

U sklopu pripreme najvažnije je detektirati snažne partnere u civilnom društvu koji će vas pratiti u provedbi kako bi se projekt maksimalno depolitizirao te kako bi mu se osigurala održivost i svrsishodnost neovisno o budućim izmjenama na političkoj sceni.

Kroz konzultacijske cikluse u fazi pripreme potrebno je s dionicima definirati sva tehnička pitanja i korake koji se mogu predvidjeti u provedbi kao što su: ukupni iznos sredstava, kriteriji dodjele sredstava po mjesnim jedinicima i/ili na razini grada, područja financiranja, kriteriji za prijedloge projekata, proceduralni koraci tehničke analize, trajanje realizacije projekata, postojeća ili razvoj novih digitalnih rješenja, rješenja za situacije kao što su izjednačeni rezultati glasovanja, način glasovanja i način autentifikacije građana i dr.

U konzultacijski ciklus nužno je uključiti predstavnike mjesnih jedinica, gradske vijećnike/ice, upravne odjele i tvrtke u javnom vlasništvu, organizacije civilnog društva, vanjske stručnjake i dr.

Osim navedenog, u fazi pripreme izuzetno je važno:

1. Oformiti snažan tim za provedbu unutar gradske uprave, gradskih organizacija i udruga
2. Stvoriti bazu volontera i razviti gradski volonterski program
3. Komunicirati projekt kontinuirano s građanima
4. Definirati jasan evaluacijski okvir koji će vam pokazati što će se mjeriti i krećete li se u pravom smjeru

Zahvaljujući temeljitoj pripremi, provedba će vam zasigurno biti  olakšana i jasnija, ali i dalje zahtjevna. Najveće izazove u provedbi nalazimo u fazi tehničke analize projekata koju je nužno realizirati u komunikaciji s građanima kako bi se izbjeglo stvaranje slike u javnosti o PB-u kao netransparentnom procesu u kojem odluke u konačnici ipak ne donose građani.

Što se tiče završne faze jednog ciklusa PB-a tj. realizacije projekata, važno je da ona ne kasni, da ste u fazi pripreme postavili realno vrijeme za izvršenje projekata i da sva potencijalna kašnjenja komunicirate na vrijeme s predlagateljima projekata. Jer ukoliko građani ocjene PB kao netransparentan i neučinkovit proces, potencijalno ste izgubili puno vremena i gradskih resursa, a sljedeće godine nećete imati veći odaziv, što bi vam svakako trebao biti jedan od ciljeva.

Ono što bih dodatno istaknuli kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj, osim projekta "Pazi(n), proračun!" koji je osvojio brojne nagrade na razini Hrvatske i Europe, je uvođenje PB-a u osnovnim školama Grada Dubrovnika. Obzirom da su učenici vaši budući građani, uvođenje PB u školama kao dijela građanskog obrazovanja definitivno je poželjno za cjelovitiji pristup PB-u i u konačnici, bolje rezultate.

I za kraj, uspjeh PB-a temeljite na procesu, a ne isključivo rezultatima pojedinačnih projekata ili sumi projekata koji su realizirani. Pratite uspjeh kroz proces rada s građanima, njihov interes za javna pitanja i kvalitetu angažmana te kroz sinergiju gradske uprave i građana.

Riječima jednog građanina: „Ako imate osjećaj da ste nešto odlučili, onda je to PB, a ako imate osjećaj da je netko drugi donio odluku, onda to nije PB.“

Autorica: Jelena Brbora, članica Odbora za podršku PB-u i savjetnica za pametnu upravu u Apsolonu